Poštovani gledatelji i čitatelji Sportkluba, za Uskrs smo pripremili posebno iznenađenje. Od danas do studenog u našem programu moći ćete pratiti švedsku nogometnu ligu, a pred vama je i vodič za upoznavanje s osnovnim nogometnim prilikama u toj bogatoj skandinavskoj državi...

Sezonu ćemo započeti susretom Hackena i Kalmara, četvrte i dvanaeste momčadi iz prošlogodišnjeg prvenstva. Utakmicu će komentirati Krešimir Karačić, a možete je pratiti od 15 sati na Sportklubu 2.

A sada nešto više o samom natjecanju…

FORMAT
Švedska prva liga, iliti Allsvenskan, sastavljena je od 16 klubova koji će se natjecati po dvokružnom sustavu do sredine studenog kada ćemo saznati prvaka. Dvije uzastopne titule osvojio je Malmö, koji je i povijesno najtrofejniji, ispred Göteborga.

JAKOST LIGE
Švedska nogometna liga nije poznata kao jaka, dapače, na rang listi država po Uefinom koeficijentu za 2017. godinu, pronaći ćete je šest mjesta slabije plasiranom od Hrvatske (11:17). No, za razliku od Hrvatske, najveći švedski klubovi mogu se pohvaliti jednim finalom Kupa prvaka (Malmö 1979.) i dvama osvojenim Kupovima Uefe (Göteborg 1982. i 1987.).

Kako se bližio kraj prošlog desetljeća, tako se i smanjivala pojavnost švedskih predstavnika duboko u završnicama Uefinih natjecanja, što nikako nije pratilo rezultate reprezentacije, koja je početkom devedesetih dvaput zaredom osvajala treće mjesto na velikim natjecanjima (1992. na EP i 1994. na SP).

Pa ipak, liga je uvijek stagnirala. Hrvatski predstavnici trljali su ruke kada bi morali igrati protiv švedskih u izlučnim susretima za važnije i lukrativnije faze natjecanja, a posljednji primjer je Dinamovo izbacivanje Malmöa iz kvalifikacija za Ligu prvaka u sezoni 2011./12., iako ne treba zaboraviti lagano preskakanje Osijeka od strane Kalmara u Europa ligi godinu kasnije (ukupno 6:2)…

Zašto švedski klupski nogomet nije jači, određeni je misterij, posebno u kontekstu ekonomske moći države i njenih građana. Tim prije jer navijači odlaze na utakmice, bodre svoje klubove, plaćaju ulaznice, pune proračune.

Ipak im se događa što i većini europskih liga – svake godine čak i najstabilniji klubovi prisiljeni su prodati 1 do 3 najbolja igrača. Od toga, uglavnom žive. A rijetki i od europskih nagrada. Dakle, vrlo poznata priča…
Možda najveći problem predstavlja činjenica da ne postoje porezne olakšice za sport, što klubovima onemogućuje da igračima nude bolje financijske uvjete pa isti odlaze prema bolje plaćenim i jačim natjecanjima. U posljednje vrijeme taj trend se ponešto mijenja.

Malmö je s dva uzastopna sudjelovanja u Ligi prvaka uspio nakupiti dosta sredstava da bi ga se ponovno smatralo najvećim favoritom za naslov prvaka i financijski uvjerljivo najmoćnijim klubom Švedske. Ukupan kapital koji posjeduje procjenjuje se na oko 50 milijuna eura, dok sljedeći najbogatiji klubovi stoje tek na 10 mil. eura.

Poznavatelji prilika mišljenja su da će se trendovi s vremenom ipak mijenjati, što u određenoj mjeri sugerira i Östersunds, klub koji je šokirao plasmanom u proljetni dio Europa lige, a još ne tako davno nije bio ni član prve švedske lige!

TKO JE TKO U ALLSVENSKANU
Malmö je, kao što je rečeno, i ove godine glavni favorit za pehar, no najveći konkurenti pritom trebali bi mu biti AIK, Djurgarden, Östersunds i u manjoj mjeri Hacken ili Göteborg.

Tako je krug zatvoren između pet-šest najvećih klubova između kojih su utvrđena i najveća rivalstva u državi, a posebno odskaču ona iz glavnog grada, Stockholma. Iako veličinom jedva prelazi milijun stanovnika, u “Veneciji sjevera” nalaze se čak tri velikana koji imaju vrlo široke baze navijača i na čijim derbijima viđamo sve što krasi utakmice velikih gradskih suparnika diljem svijeta. AIK i Djurgarden povijesno su najuspješniji, ali Hammarby – unatoč mnogo siromašnijoj vitrini s pokalima – ima sjajnu bazu navijača i često na utakmicama tih triju klubova možemo vidjeti napetu atmosferu.

Neki tvrde da opterećenost gradskim rivalima ide do te mjere da sva tri štokolmska kluba svake godine imaju velikih problema doći do naslova zato jer su previše iscrpljeni borbama jedni protiv drugih. Prošlo je mnogo vode kroz kanale glavnog grada Švedske otkad je 2009. AIK osvojio naslov.

Najveća derbi utakmica države je ona između Malmöa i Göteborga, a prvo njeno ovosezonsko izdanje u programu Sportkluba moći ćete vidjeti već 7. svibnja!

FANTASTIČNI NAVIJAČI, OBRAČUN S NAMJEŠTANJEM
Iako je liga nogometnom kvalitetom tek oko dvadesetog mjesta, navijačkom je po mnogima u top 5 na kontinentu! Svi najveći klubovi u Švedskoj imaju svoj ultras pokret, na utakmicama se redovito viđaju maštovite koreografije, asortiman pjesama je bogat, glasno se i neprekidno navija. A, kao što možete vidjeti u naslovnom videozapisu, česta je pojava i paljenje baklji. Zamislite, kada se tako nešto dogodi na švedskom stadionu, nećete vidjeti ekspresno utrčavanje specijalnog policijskog odreda koji će početi lomiti kosti svemu što mu se nađe na putu, tako stvarajući dodatni kaos…

Ne. Od toga se ne rade posebne drame, iako se zna dogoditi da utakmice budu privremeno prekinute zbog upotrebe pirotehnike.
I ne samo to, prošle godine zabilježena je čak i odgoda susreta prve lige zbog dojave o pokušaju namještanja rezultata! Jedan igrač AIK-a dobio je veliku ponudu da “igra nešto lošije” u derbiju protiv Göteborga.

Odmah je kontaktirao policiju i nogometni savez. Susret je promptno otkazan, a Hakan Sjostrand iz nogometnog saveza ovako je zaprijetio onima kojima tako nešto ponovno padne napamet:

“Ovo je poruka ljudima koji žele uništiti naš nogomet. Možemo vam obećati samo jednu stvar: Lovit ćemo vas, lovit ćemo vas dok ne padnemo s nogu. Napravit ćemo sve kako bismo vas pronašli i uklonili!”

ODLIČNA GLEDANOST
Švedska liga vrlo je gledana, u posljednjih nekoliko sezona preuzela je primat u Skandinaviji od Norveške i Danske. Na ovoj poveznici možete pogledati kako izgledaju brojke za prošlu sezonu za klubove diljem cijele Švedske. Iako je u povijesti samo jedan jedini put bio prvak, i to daleke 2001. godine, Hammarby je najgledaniji klub u državi s prosjekom od 22.137 gledatelja po utakmici! Iza njega slijede Malmö (18.254), AIK (16.431), Djurgarden (16.240) i Göteborg (12.299).

Stavka prihoda od ulaznica, kao što primjećujete, vrlo je važna u Švedskoj, a klubovi s manjom bazom navijača snalaze se na druge načine. Sjajan primjer je Hacken iz Göteborga, čiju utakmicu ćete danas moći gledati.

Lokalni poznavatelji tvrde da taj klub svake godine zgrne pravo malo bogatstvo organizirajući Gothia Cup. Što je pak to? Riječ je o najvećem svjetskom turniru koji svake godine okuplja oko 1700 mladih momčadi iz 80 država svijeta! Ne, nije riječ o tipfeleru, zaista se toliko momčadi iz godine u godinu okuplja u okolici Göteborga i tijekom nekoliko tjedana odigra 4500 utakmica na 110 terena diljem grada i okolice! I ostavi znanta sredstva u klubu koji raspolaže stadionom od tek 6500 mjesta.

SLABA TRŽIŠNA VRIJEDNOST
Iako je gledaniji od, primjerice, danske, grčke ili austrijske lige, Allsvenskan po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti vrlo osjetno kaska za, recimo, HNL-om koji se s njime po posjećenosti ne može ni uspoređivati!

Prema nezaobilaznom Transfermarktu, ukupna vrijednost igrača iz svih momčadi prve švedske lige iznosi 137 milijuna eura, što je 27 milijun manje u odnosu na HNL, koji k tome sadrži i šest momčadi manje!?

Nesrazmjer je još primjetniji ako uspoređujemo tri najvrijednija kluba: u Švedskoj su ti velikani ‘teški’ oko 40 milijuna eura, a u Hrvatskoj nevjerojatnih 100 milijuna eura!

Pa kako je to moguće, s pravom ćete se upitati? Gdje nestaju novci ‘običnih’ gledatelja i klupskih članova, koji se posebno diče luteranskim nasljeđem i vrlo odgovorno pristupaju svojim članskim obvezama i odgovornostima, odlaze na sastanke i skupštine i aktivno sudjeluju u radu organizacija kojih su članovi.

Odgovor se krije u ustrojstvu klubova.

VLASNIČKA STRUKTURA ONEMOGUĆUJE ISKORAK
U pravilniku Nogometnog saveza Švedske stoji da niti jedan klub ne može postati članom Allsvenskana ako strogo ne poštuje pravilo o ustrojstvu po kojemu 51% vlasništva mora biti u rukama njegovih članova, što je načelo na kojemu se zasniva i Bundesliga, a nedavno smo vidjeli da je takav model obranjen od naleta sirovog kapitala željnog da od njemačkih velikana napravi mega igračke arapsko-azijskih milijardera.

Takav način upravljanja neće se u skorije vrijeme mijenjati ni u Švedskoj, navijači i članovi su zadovoljni modelom, klupske politike su uvelike u njihovim rukama, a (dugoročni) planovi donose se nakon opsežnih, demokratskih rasprava na vrlo posjećenim skupštinama.

No, istovremeno, na taj način onemogućen je značajniji upliv kapitala koji bi od prvoligaša napravio ozbiljnije igrače na međunarodnoj pozornici. U posljednje vrijeme pojavile su se sumnje da neki klubovi posredno uspjevaju zaobići spomenuto pravilo, a posebno su one aktualne otkad se saznalo da će novi član Allsvenskana postati Dalkurd…

DALKURD KAO POSEBNA PRIČA
To je klub koji zaslužuje nekoliko zasebnih redaka. Naime, prije 14 godina osnovali su ga kurdski iseljenici i to s osnovnim ciljem da s ulice pokupe omladinu. U prvoj sezoni natjecanja u najnižem rangu švedskog nogometa, igrali su samo igrači do 17 godina starosti. Unatoč tome, bili su uvjerljivo najbolji, a tijekom prvih pet godina postojanja redom su osvajali prva mjesta u trenutnim rangovima!

Njihov prilično strelovit uspon konačno je zaokružen osvajanjem drugog mjesta u Superettanu prošle godine, čime je izboren plasman u elitni rang. Klub nije u pritvanom vlasništvu, ali 49% udjela nalazi se u rukama dvaju investitora koji nekritički upumpavaju novac, a osim toga su i dio uprave, što im znatno olakšava nametanje vlastitih ideja i koncepata razvoja.

Dalkurd, zapravo, služi kao svojevrsni sportski predstavnik Kurda, koji s obzirom da nemaju državu, nemaju pravo niti na nogometnu reprezentaciju.Vlasnicima je najveća želja jednoga dana odigrati utakmice protiv turskih Fenerbačea i Galatasaraya.

https://youtube.com/watch?v=mSJbIEyMBKw

PRIJEPORI OKO UMJETNE TRAVE
Klub iz okruga Dalarna već je izazvao ne baš oduševljene reakcije među starosjediocima švedskog nogometa, pripadnici ostalih klubova ne plaše se samo da će Sarkat Junad i Kawa Junad prelako izigrati temeljno ustrojstvo sustava, potajno su i u strahu od njihovih sportskih rezultata koji bi vrlo brzo mogli biti vrlo relevantni na razini države, iako sami Junadi tvrde da im nije namjera ostvariti “nagli” napredak…

Druga točka oko koje se vode velike rasprave je problem igrališta s umjetnom travom, koji je u Švedskoj prilično raširen. Naime, ne postoje stroge restrikcije u pogledu korištenja takvih terena, pa je trenutna situacija takva da čak deset klubova (Häcken, Elfsborg, IFK Norrköping, Örebro, Djurgården, Hammarby, Brommapojkarna, Dalkurd, Östersund, GIF Sundsvall) igra na neprirodnoj podlozi!

Pobornici tvrde da će tako lakše doći do nogometnog napretka, jer se potiče razvoj tehnički potkovanijih igrača, dok suprotni stožer smatra kako će ta praksa dovesti do velike štete, s obzirom da će se igrači od malih nogu navikavati na igru po umjetnim terenima, što po mnogim istraživanjima dovodi do većeg broja ozljeda, a i igrači moraju biti tjelesno snažniji.
Klubovi koji zasad još igraju na prirodnim terenima: Trelleborg, Malmö, Kalmar, IFK Gothenburg, AIK, Sirius.

SEDAM NAJVRIJEDNIJIH IGRAČA LIGE PO TM-u