U vrijeme kada se sve više adolescenata bori s problemima mentalnog zdravlja, uključivanje u sport može biti jednostavan način za poboljšanje raspoloženja, samopouzdanja i općeg blagostanja.

Brojna istraživanja pokazuju jasnu vezu između bavljenja sportom u tinejdžerskim godinama i boljeg mentalnog zdravlja. Uz to, redovita tjelovježba donosi i čitav niz fizičkih prednosti.

Mentalno zdravlje adolescenata je prioritet

Nedavna studija je pokazala da se čak 42% učenika osjeća trajno tužno i beznadno. Još jedno istraživanje je otkrilo da je 5 milijuna adolescenata u dobi od 12 do 17 godina doživjelo barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Loše mentalno zdravlje u adolescenciji ne utječe samo na ocjene, obiteljske odnose i pogled na život, već se često prenosi i u odraslu dob. Uz to, problemi mentalnog zdravlja kod mladih često su povezani s drugim rizičnim ponašanjima poput zlouporabe droga i alkohola.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da je za održavanje pozitivnog mentalnog zdravlja adolescenata ključno da se osjećaju povezano sa školom i obitelji, da grade odnose s odraslima i prijateljima te da znaju da je nekome stalo do njih. Bavljenje sportom doprinosi svemu tome.

10 znanstveno dokazanih mentalnih prednosti sporta

Evo 10 načina na koje sport poboljšava mentalno zdravlje adolescenata, potvrđenih istraživanjima:

1. Tjelovježba pozitivno utječe na razine serotonina i noradrenalina, kemijskih tvari koje reguliraju mentalno zdravlje i raspoloženje.
2. Fizička aktivnost oslobađa endorfine, prirodne “kemikalije sreće”, i smanjuje razinu stresnog hormona kortizola.
3. Bavljenje sportom povezano je s nižim stopama stresa, anksioznosti, depresije i suicidalnog ponašanja.
4. Sudjelovanje u timskim sportovima smanjuje rizik od zlouporabe tvari i drugog rizičnog ponašanja kod tinejdžera.
5. Timski sportovi jačaju otpornost, empatiju, samopouzdanje i samosvijest.
6. Također je dokazano da poboljšavaju izvršne funkcije, kreativnost, kognitivni razvoj i samoregulaciju.
7. Poboljšani timski rad i društvena odgovornost dodatne su prednosti timskih sportova.
8. Što više vremena tinejdžeri provode baveći se sportom, to manje vremena provode na društvenim mrežama, za koje je dokazano da narušavaju njihovo blagostanje.
9. Bavljenje sportom tjera tinejdžere da vrijeme provode vani i iskuse prednosti boravka u prirodi.
10. San se poboljšava kada su tinejdžeri fizički aktivni, a kvalitetan san je ključan za mentalno zdravlje.

Sport je više od fizičke aktivnosti

Osim smanjenja stresa i anksioznosti, redovito vježbanje poboljšava tjelesno zdravlje, a time i samopouzdanje tinejdžera. Timski sportovi su sjajan način za povezivanje i druženje s vršnjacima sličnih interesa. Biti dio tima pomaže tinejdžerima da razviju ključne vještine poput postavljanja ciljeva, kritičkog razmišljanja i suradnje, koje im koriste i u odrasloj dobi.

Brojna istraživanja pokazuju da je bavljenje sportom u adolescenciji povezano s boljim školskim uspjehom. Jedna analiza koja je obuhvatila 4746 učenika osnovnih i srednjih škola otkrila je da povećanje tjelesne aktivnosti s manje od 2,5 sata na 7 sati umjerene do intenzivne tjelovježbe tjedno rezultira poboljšanjem ocjena za 5,7% do 9,1%.

Timski sportovi kao prevencija depresije i anksioznosti

Fizička aktivnost se često preporučuje kao pristupačan i održiv način prevencije i ublažavanja simptoma depresije i anksioznosti. Studija iz 2021. koja je obuhvatila podatke 70.000 srednjoškolaca pokazala je izravnu vezu između bavljenja sportom i mentalnog zdravlja. Adolescenti uključeni u sport primijetili su poboljšanja u kvaliteti sna, samopouzdanju i psihološkom stresu.

Štoviše, istraživanja pokazuju da timski sportovi mogu pružiti bolju podršku mentalnom zdravlju sportaša od individualnih sportova. Jedna studija je otkrila da su mladi sportaši u individualnim sportovima gotovo dvostruko skloniji prijaviti simptome depresije (13% u odnosu na 7% kod timskih sportova).

Pandemija je naglasila važnost sporta za mentalno zdravlje

Možda ništa nije bolje osvijetlilo prednosti sporta za mentalno zdravlje tinejdžera od nedostatka sportskih aktivnosti tijekom pandemije. Naglo zatvaranje sportskih organizacija tijekom Covida imalo je dubok učinak na mentalno zdravlje adolescenata.

Jedno izvješće je pokazalo da su adolescenti pokazali pogoršane znakove depresije, anksioznosti, ljutnje, problema sa spavanjem i kvalitetom života, posebno oni koji su se bavili timskim sportovima. Djevojke su doživjele ove simptome u većoj mjeri od dječaka, a utjecaj je bio veći i na one nižeg socioekonomskog statusa.

Može li tjelovježba zamijeniti lijekove?

Još jedno istraživanje je pokazalo da fizička aktivnost može biti jednako učinkovita kao antidepresivi. Sudionici s depresijom podijeljeni su u tri skupine – jedna je sudjelovala u programu vježbanja, druga je uzimala antidepresive, a treća je vježbala i uzimala lijekove. Nakon 16 tjedana, simptomi depresije su se smanjili u sve tri skupine. Međutim, kontrolna studija šest mjeseci kasnije otkrila je da su učinci vježbanja zapravo trajali duže od učinaka antidepresiva.

Fizička aktivnost poput timskih sportova također je dokazano smanjila simptome anksioznosti. U jednoj studiji na studentima, oni koji su bili fizički aktivni prijavili su više razine uzbuđenja i entuzijazma u usporedbi s manje aktivnima. U drugoj studiji, istraživači su otkrili da su ljudi koji su redovito intenzivno vježbali imali 25% manju vjerojatnost razvoja anksioznog poremećaja u sljedećih pet godina.

Dugoročne mentalne prednosti sporta

Osim neposrednih učinaka na mentalno zdravlje, čini se da bavljenje timskim sportovima u srednjoj školi predviđa bolje mentalno zdravlje kasnije u životu. Studija iz 2019. testirala je ovu teoriju na gotovo 10.000 sudionika, od kojih je oko polovica doživjela traumu u djetinjstvu. Otkrili su da su osobe s poviješću traume imale znatno manju šansu da im bude dijagnosticirana depresija ili anksioznost ako su se kao adolescenti bavili timskim sportovima.

Druga studija, objavljena u Journal of Adolescent Health, otkrila je da učenici koji se bave timskim sportovima od 8. do 12. razreda imaju manje stresa i bolje mentalno zdravlje kao mladi odrasli. U studiji je anketirano 850 učenika iz 10 kanadskih škola o sudjelovanju u školskim sportovima poput košarke, nogometa, atletike, hrvanja i gimnastike.

Tri godine nakon mature, istraživači su pratili sudionike. Otkrili su da su mladi koji su se bavili školskim sportom imali manje simptoma depresije, manji percipirani stres i bolje samoocijenjeno mentalno zdravlje od onih koji se uopće nisu bavili sportom. Autori studije zaključili su da je bavljenje srednjoškolskim sportom zaštitilo mlade od lošeg mentalnog zdravlja četiri godine kasnije.

Prema koautorici studije Catherine Sabiston s Torontskog sveučilišta, “timski sportovi nude pojačan naglasak na grupne ciljeve, društvenu podršku i osjećaj povezanosti koji pružaju više prilika za učenje adaptivnih strategija suočavanja koje mogu biti ključne za dugoročno mentalno zdravlje.”