Koja je prva stvar koja vam padne na pamet kada čujete pitanje o najstarijem hrvatskom nogometnom klubu? Dinamo? Hajduk? Možda HAŠK? Priprema se za iznenađenje koje će vas možda šokirati.

Odgovor na ovo pitanje nije tako jednostavan kako se čini na prvi pogled. Naime, povijest hrvatskog nogometa prepuna je klubova koji su mijenjali imena, gasili se i ponovno nastajali, spajali se s drugim klubovima ili pak tvrdili da nastavljaju tradiciju nekadašnjih velikana.

Segesta – neočekivani pobjednik

Ako tražimo čiste činjenice bez komplikacija, najstariji hrvatski nogometni klub je NK Segesta iz Siska. Ovaj klub osnovan je davne 1896. godine, što znači da danas ima nevjerojatnih 128 godina postojanja. Da, dobro ste pročitali – 1896. godina!

Zašto o Segesti rijetko govorimo kada se raspravlja o najstarijim klubovima? Razlog je jednostavan: klub nikada nije dosegao visine poput Dinama ili Hajduka. Dok su zagrebački i splitski velikani osvajali titule i igrali u europskim kupovima, Segesta je mirno postojala u sjeni, prvenstveno se boreći u nižim ligama.

Predstavljajte si Segestu kao onu baku koja je svjedočila svim promjenama u obitelji, ali nikad se nije hvalila svojim godinama. Jednostavno je postojala, igrala nogomet i čuvala tradiciju dok su se oko nje stvarali i nestajali drugi klubovi.

HAŠK – klub intelektualaca

Drugi po starosti, ali prvi po značaju u ranim danima hrvatskog nogometa, jest HAŠK osnovan 1903. godine. Hrvatski akademski športski klub postao je sinonim za elitni nogomet u Zagrebu početkom 20. stoljeća.

HAŠK je bio klub intelektualaca – profesora, doktora, advokat i drugih obrazovanih Zagrepčana. Njihovi drese bile su elegantne, njihova igra sofisticirana, a pristup nogometu možda previše akademski za one grublje protivnike.

Što se dogodilo s ovim velikanom? Kao i mnogi drugi klubovi, HAŠK je 1945. godine ukidnut komunističkim dekretom. Tradicija je prekinuta, ime obrisano, a od nekadašnjeg sjaja ostali su samo zapisi u kronikama.

Građanski – purgeri i obrtnici

Građanski športski klub, osnovan 1911. godine, predstavljao je potpunu suprotnost HAŠK-u. Dok su se oko HAŠK-a okupljali intelektualci, Građanski je bio klub “purger” – zagrebačkih činovnika i obrtnika.

Ovaj klub možete zamisliti kao simpatičnu birtiju gdje se nakon posla okupljaju lokalni majstori, trgovci i manje činovnici. Atmosfera opuštenija, pristup praktičniji, ali strast prema nogometu jednako velika.

Građanski je ostvario značajne rezultate prije rata, osvojivši nekoliko kraljevskih prvenstava. Njihova baza navijača bila je šira i glasnija od HAŠK-ove, što je često rezultiralo spektakularnim derbijima među zagrebačkim klubovima.

Dinamova komplicirana prošlost

A što je s Dinamom? Ovdje se priča komplikuje. Službeno, Dinamo je osnovan 9. lipnja 1945. godine kao potpuno novi klub. Međutim, komunističke vlasti donijele su odluku da Dinamo nasljeđuje tradiciju Građanskog.

Zašto baš Građanskog? Razlozi su bili više politički nego športski. HAŠK se smatrao previše “buržoaskim”, dok je Građanski ocjenjivan kao bliži radničkoj klasi. Tako je Dinamo službeno “naslijedio” titule i tradiciju iz 1911. godine.

Ova odluka stvara paradoks koji traje i danas. Na službenim dokumentima Dinama piše da je klub osnovan 1911. godine, što bi ga činilo jednim od najstarijih. Međutim, stvarna kontinuitet postojanja prekida se 1945. godine.

Možete li nazvati novi klub istim imenom kao stari ako između njih postoji šestogodišnji prekid? To je pitanje koje i danas dijeli navijače i kroničare.

Hajduk – kontinuitet bez promjene imena

Hajduk Split, osnovan 1911. godine, ima jednu jedinstvenu karakteristiku – nikada nije mijenjao ime. Dok su se drugi klubovi transformirali, spajali ili nestajali, Hajduk je ostao Hajduk.

Ova konstantnost posebno je važna jer pokazuje neprekinuti kontinuitet postojanja. Nema dvojbe o tome da li je današnji Hajduk isti kao onaj iz 1911. godine – jest, bez obzira na sve promjene koje je nogomet preživio.

Hajdukova priča posebno je fascinantna jer klub nikada nije prihvatio kompromise. Ni u kraljevskoj Jugoslaviji, ni u socijalističkoj, ni u današnjoj Hrvatskoj nije mijenjao identitet radi političkih razloga.

NK Zagreb i česta mijenjanja imena

NK Zagreb predstavlja ekstremni primjer klubovskih transformacija. Osnovan kao PNIŠK Zagreb, klub je kroz povijest nosio imena Concordia, Amater, Grafičar, Borac, pa čak i Mladi milicionar.

Zašto toliko promjena? Svaka politička promjena u zemlji donijela je i promjene u športu. Različiti režimi zahtijevali su različita imena, smatrajući da klubovi moraju odražavati trenutne političke vrijednosti.

Ime “Mladi milicionar” posebno je zanimljivo jer pokazuje kako je šport bio povezan s politikom. Po uzoru na FK Partizan koji je regrutirao vojnike, u Mladom milicionaru igrali su milicajci – tadašnji naziv za policiju.

Koprivnički pioniri

Priča o najstarijim klubovima bila bi nepotpuna bez spomena Đačkog nogometnog kluba Koprivnica, osnovanog 1907. godine. Ovaj klub ima čast biti prvi nogometni klub na području Podravine.

Đački nogometni klub Koprivnica pokazuje kako se nogomet širio izvan velikih gradova. Mladi ljudi u manjim mjestima također su htjeli igrati “engleski šport”, pa su osnivali svoje klubove prema uzoru na zagrebačke i splitske.

Zašto je važna ova rasprava?

Možda se pitate zašto je uopće važno tko je najstariji klub? Odgovor leži u tome što klubovi nisu samo športska udruženja – oni su nositelji tradicije, identiteta i kolektivnog pamćenja.

Kada govorimo o najstarijem klubu, govorimo o korijenima hrvatskog nogometa. Govorimo o ljudima koji su prije više od stoljeća odlučili da će nogomet postati dio hrvatskog športskog identiteta.

Svaki od ovih klubova pridonijeo je stvaranju nogometne kulture kakvu danas poznajemo. HAŠK je donio eleganciju i organizaciju, Građanski strast i masovnost, Hajduk kontinuitet i vjernost, a Dinamo profesionalizam i ambiciju.

Tko je onda pobjednik?

Ako tražimo čiste činjenice, Segesta je najstarija s 128 godina postojanja. Ako tražimo kombinaciju starosti i značaja, HAŠK prednjači s osnovanjem 1903. godine i ogromnim utjecajem na razvoj hrvatskog nogometa.

Ako pak vrednovamo neprekinuti kontinuitet, Hajduk Split zaslužuje posebno priznanje jer je od 1911. godine ostao Hajduk, bez obzira na sve promjene oko sebe.

Istina je da svaki od ovih klubova na svoj način zaslužuje titulu najstarijeg. Segesta po godinama, HAŠK po utjecaju, Hajduk po kontinuitetu, a Dinamo po naslijeđenoj tradiciji.

Možda je i bolje što nemamo jednoznačan odgovor. Ova raznolikost pokazuje bogatstvo hrvatske nogometne povijesti i različite putove kojima se razvijao šport koji danas volimo.

Sljedeći put kada netko pita koji je najstariji hrvatski nogometni klub, možete im reći da odgovor ovisi o tome što točno pitaju. A onda im ispričajte priču o Segesti iz 1896. godine – sigurno će biti iznenađeni.