Za sve ljubitelje Formule 1 i Moto GP-a danas smo pripremili razgovor velikih stručnjaka u ovom području.

Voditelj emisije je Sportklubov komentator Darin Janković, dok su cijenjeni gosti zaista veliki stručnjaci u regiji. Slovenac Miran Ališić je jedan od najpoznatijih novinara za Formulu 1, napisao je čak četiri knjige s tematikom Formule 1. Čovjek koji će zagovarati Moto GP je Tomislav Bešenić, glavni urednik Moto Pulsa i stručni sukomentator našem Darinu Jankoviću na Sportklub televiziji.

Emisija je započela vrlo zanimljivo. Naime, naš voditelj Darin se prisjetio nekih izjava Mirana Ališića poput: „Formula 1 mora biti glasna, brutalna, nekorektna i opasna, ona mora biti macho sport!” Druga izjava je otrovna strelica prema Moto GP-u, a glasi: „ Poznato je kako je Ecclestone postigao vrhunac što se tiče organiziranosti automoto sporta. Ostali automoto sportovi u usporedbi s Formulom 1 izgledaju kao ciganske čerge, to vrijedi i za Moto GP.”

Moto GP je godinu dana stariji od prvenstva Formule 1. Moto GP je počeo 1949, Formula 1 1950. godine. Koje su bile zlatne godine formule?

ALIŠIĆ: Teško je to reći, jer nikad nisam bio ljubitelj uspoređivanja. Svako doba je drukčije, tehnologija je napredovala iz desetljeća u desetljeće. Moram reći da je automoto sport i prije tog službenog početka doživio velike stvari, tako da nisam siguran da je ta godišnjica dobra za uspoređivanje. Ako baš moram reći, odlučit ću se za 80-te godine zbog velike konkurencije fantastičnih vozača poput Senne, Mansella, Prosta, Piquea i Laudu. Bila je to i turbo era motora iznad tisuću konjskih snaga i vrlo snažnih bolida.

S druge strane, uprave su te 80-te za Moto GP predstavljale pomak iz nekakve prosječnosti iz prijašnjih godina, te je bio odličan početak za zlatne godine Moto GP-a koje su slijedile krajem 90-ih i početkom 2000-ih.

BEŠENIĆ: Rekao bih da su 80-te godine u Formuli 1 bile ‘najdlakavije’, jer su vozači zaista vozili brutalne zvijeri od bolida i gledatelji su u tome zaista uživali. Što se tiče Moto GP-a, 80-godine su bile ključne za razvoj zbog dolaska Kennya Robertsa i ostalih Amerikanaca koji su puno vozili po zemlji i znali su zabacivati zadnji dio motora s čime su puno riskirali i dobivali na vremenu. U devedesetima je bila velika razlika između Moto GP-a i Formule 1, ali s vremena na vrijeme se to mijenjalo i sada smo došli do situacije kada imamo pravu zlatnu eru Moto GP- gdje su motori zaista izjednačeni, mnogo vozača može pobijediti u utrkama i sve je više fanova.

ALIŠIĆ: Htio bih se samo nadovezati na to doba početkom devedeetih kada je Dorna ušla u Moto GP. Tada je Bernie Ecclstone dolazio na utrke i htio od Moto GP-a napraviti nešto slično kao od Formule 1, ali naišao je na jedan potpuno drugi svijet. Dao je tada jednu možda i zločestu izjavu: „Ne mogu od ovih čupavaca napraviti gospodu u koja nose odijela i kravate.”

Danas je u Formuli 1 čak 11 od 21 utrke izvan Europe. To su države poput Bahreina, Vijetnama, Ujedinjenih Arapskih Emirata i tako dalje…Znamo da je razlog tome veliki novac koji te države daje, a ne povijest koju one imaju u Formuli 1. Zanimljivo je također da je kod vozača situacija vrlo zanimljiva, imamo mnogo vozača iz Europe, ali nemamo nijednog Amerikanca te niti jednog Azijata. Zašto je to tako?

ALIŠIĆ: U Formuli 1 je početkom devedesetih počela financijska ekspanzija. Kada sam ja krenuo krajem osamdesetih na utrke, momčadi su bile sačinjene od 20-ak ljudi koji su bili u nekakvim malim autobusima. Sada velike momčadi imaju čak 1000 ljudi u svojim redovima, što je nevjerojatna razlika. Takva situacija je iziskivala još više novaca te je Ecclestone morao diljem svijeta tražiti bogate ulagače. On je u tome bio nevjerojatno talentiran i uspio je uvjeriti ulagače da će se Formula 1 dizati iz godine u godinu. Države poput Indije, Vijetnama, Bahreina plaćaju oko 50, 60 milijuna dolara godišnje samo da bi bile u kalendaru što je zaista pobjeda za Formulu 1. Za njega je bilo dobro što je imao i podršku svih momčadi jer je i njima donosio novac i na kraju su svi bili zadovoljni. Međutim, sada je došlo do jedne situacije u kojem se taj balon jako napuhao i Formula 1 će doživjeti financijski pad te će biti zanimljivo vidjeti kako će momčadi i vlasnici riješiti taj problem.

U Moto GP-u također imamo utrka diljem cijelog svijeta, ali nešto što je fascinantno je da su čak četiri utrke u Španjolskoj i da imamo čak 10 voača u Moto GP-u koji dolaze iz Španjolske. Talijana ima pet što je također puno. Španjolska Dorna je nositelj komercijalnih prava za Moto GP i na čelu s Carmelom Ezpeletom koji je praktički učenik Berniea Ecclestone vidimo na dijelu pravi Iberocentrizam, odnosnu prevelik španjolski utjecaj. Je li to dobro za Moto GP?

BEŠENIĆ: Htio bih se nadovezati na prošlo pitanje i onu rečenicu Ecclestonea da se motoriste ne može ukrotiti. Oni jesu malo slobodnijeg duha i nije ih uspio ugurati u taj elitizam u koji je ušla Formula 1 i koji će je sada vjerojatno koštati. Nevjerojatno je da npr. Mrcedes potroši pola milijarde dolara godišnje, dok Yamaha potroši 60 milijuna. Što se tiče Ezpelete, mnogi kažu da je učenik nadmašio učitelja. On puno radi na tome da taj španjolski utjecaj ne postane prevelik i da to sve ima nekakav balans. Suprotno Formuli 1, Moto GP ide samo u Katar kako bi zaradio novac jer tamo nema navijača, dok u ostalim zemljama popularnost ovog sporta zaista raste. Istina je da imamo previše Španjolaca u motociklizmu, ali to je zbog vrlo jakog nacionalnog prvenstva. Svatko tko se želi probiti u motociklizmu mora proći to nacionalno prvenstvo Španjolske koja je već postala internacionalna.

ALIŠIĆ: Htio bih se nadovezati na ovo zašto je Formula 1 izgubila toliko puna velikih staza u Europi i krenula za ovim ekspanzijskim doljem svijeta. Ecclestone stazama ništa zarade od reklama i TV prava nije ostavljao i te staze su svake godine gubile novac te jednostavno više nisu mogle funkcionirati. To je najveći razlog zašto danas imamo toliko puno utrka u Formuli 1 u država gdje motosport nije ni među prva tri najvažnija sporta. Još bih rekao to da su junaci Formule 1 i Moto GP-a postali svjetski poznati i voljeni. Nema tu nekih podjela među državama jer će vozač iz jedne države biti voljen u drugoj i zato nema nikakvih incidenata u moto sportu.

Puno se priča o padu popularnosti Formule 1 zbog manjka napetosti i zbog toga jer se praktički sve zna na početku sezone. Onaj tko ima najviše novaca, ima najbolji bolid i vrlo vjerojatno će osvojiti naslov. U posljednjih deset godina vidjeli smo samo tri prvaka, Vettel četiri puta, Rosberg jednom i Hamilton pet puta. Je li to razlog zašto Formuli 1 pada popularnost?

ALIŠIĆ: Mislim da nije jer je u posljednjih 30-ak godina slična situacija. Manje momčadi će teško napraviti nešto više jer jednostavno nemaju tu financijsku moć i ne mogu privući najbolje vozače. Po meni je najveći problem to što nema prave borbe u jednoj momčadi. Prvi vozač je glavni, drugi mu pomaže i tu se gubi na atraktivnosti. To je sve počelo sa Schumacherom, kojeg je trebalo diskvalificirati 1994. godine kada je osvojio naslov i moramo reći i sada se tako nastavilo. Hamilton i Vettel su kao druge vozače imali ljude koji nisu u samom vrhu i uopće nije bilo nekih tenzija u momčadi što ljudima nije zanimljivo.

BEŠENIĆ: Slažem se s Miranom, Schumacher nije na ispravan način osvojio taj naslov bez obzira što je jedan od najvećih vozača svih vremena. Što se tiče Moto GP-a tu je situacija s vozačima nešto drukčija i ima više borbe unutar momčadi što sigurno doprinosi zanimljivosti sporta.

U Moto GP-u smo na nekim utrkama vidjeli i preko sto pretjecanja, vidjeli smo i da se čak osam vozača izmjenjivalo u vodstvu, zaista je vrlo atraktivno u posljednjih desetak godina. Je li u Formuli 1 ipak nešto manje pretjecanja i je li to još jedan razlog pada popularnosti?

ALIŠIĆ: Ne bih se složio s time da ima manje pretjecanja, ima ih možda i jednako u posljednjih nekoliko godina, ali se ona ne događaju na vrhu i zato ljudi imaju takvo mišljenje. Velika je razlika u tome što je Formula 1 postala presigurna u odnosu na Moto GP.

Činjenica je da nema više toliko rizika kao na primjer u motociklizmu gdje se vidi koliko se vozači muče sa vožnom motora i gdje ima puno više padova. Formulu je i dalje nevjerojatno teško vozili, ali je li Formula 1 postala sport s premalo rizika?

ALIŠIĆ: Sada vidimo jednog Leclerca i Verstappena koji sa 19 godina voze Formulu 1 kao puno iskusniji i stariji vozači. U 80-im godinama nema šanse da bi to moglo u bolidu Prosta ili Senne, ne bi mogli ni pokrenuti bolid, a kamoli tako brzo voziti. Tako da je sigurno lakše voziti formulu sada nego prije 30 godina.

Formula 1 je brža od Moto GP-a.

BEŠENIĆ: Formula je brža od 20 do 35 posto po vremenu kruga. Najbitniji razlog je aerodinamika i jednostavno Formula 1 mora kočiti puno kasnije od Moto GP-a pri ulasku u zavoj. U srednje brzim zavojima zbog tog ‘downforcea’ ide i dvostruko brže. Aerodinamiku su u Moto GP-u tek nedavno počeli istraživati. Moram reći da samo na aerodinamici u momčadi Mercedesa radi čak 150 ljudi, dok u Ducatiju na cijelom motoru radi 150 ljudi.

Kakva je budućnost Moto GP-a? Je li Moto GP vrh motosporta?

BEŠENIĆ: Mislim da je Moto GP vrh motosporta jer tehnologija nije toliko utjecala na sport kao u formuli. Budućnost je zaista svijetla jer je sve napetije, ima puno više boljih vozača i vjerujem da će tako biti i dalje.

Što je sa Formulom 1?

ALIŠIĆ: Formula 1 je u silaznoj putanji. Potpuno drukčija situacija jer su potjerali Ecclestonea, jer ti Amerikanci koji su kupili Formulu 1 nisu znali u što ulaze. Nemam lijepih riječi za budućnost Formule 1. Mora doći do kraha sistema i sve početi ispočetka. Dodatna tehnologija i elektrifikacija Formule 1 bi bila još veći korak unazad jer bi počelo sve sličiti NASCAR-u koji je jednoličan. Vrlo vjerojatno će Mercedes napustiti show i sve je pripremljeno za Aston Martin koji bi to sve trebao preuzeti. Nadamo se da će Mercedes ipak još neko vrijeme ostati bar kao proizvođač motora jer samo najveći mogu proizvoditi motore. Velika neizvjesnost nas čeka i nadam se da se neće dodatno elektrificirati jer će Formula 1 izgubiti draž.