Hrvatski sport niže uspjehe, ali je na klimavim nogama i nešto se mora poduzeti. Čim prije. Na tu temu Večernji list i Hrvatski olimpijski odbor organizirali su konferenciju s brojnim uzvanicima iz našeg sportskog, gospodarskog i političkog života...

Kako podignuti razinu hrvatskog sporta, ne prepustiti sve slučaju i nečijoj individualnoj genijalnosti te kako ga učiniti primamljivijim za ulaganje bile su neke od tema na konferenciji “Sport – velika prilika hrvatskog gospodarstva“ koju su organizirali Večernji list i HOO u hotelu DoubleTree by Hilton u Zagrebu.

Između ostalih, zaključeno je kako su nužna veća ulaganja u sport od strane većih kompanija, kako bi se smanjila ovisnost o realno skučenim sredstvima lokalnih samouprava. Također je istaknuto kako investicije nisu jednosmjerna ulica, već i prilika za povrat uloženog, uz naravno rast sportova i klubova u koje bi se ulagalo.

No, da bi se to dogodilo potrebna je i pomoć Vlade Republike Hrvatske. U prvom redu u smislu poreznih olakšica kojima bi se poduzetnike i velike tvrtke dodatno ohrabrilo u smislu ulaganja u sport.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić u znakovitom je uvodu poručio:

“Dragi gospodarstvenici, apeliram na vas da ulažete u sport jer će nam kasnije svima biti žao. Puno će vam se i vratiti. Želimo normalan svijet u kojemu nećemo biti otuđeni s obzirom na sve jači upliv umjetne inteligencije. Trebamo nove Daliće i Petroviće, a ti novi heroji baš su sportaši. Vlada RH i gospodarstvo moraju preuzeti odgovornost.“

U prvom dijelu konferencije pod moderiranjem Siniše Malusa ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te predsjednik HOO-a Zlatko Mateša rekli su što misle na ovu temu.

Brnjac je naglasila važnost promocije koju hrvatska država kontinuirano dobiva od sportaša.

“Možete samo zamisliti koliko je ljudi na svijetu guglalo Hrvatsku nakon utakmice s Brazilom na Svjetskom prvenstvu. Oni koji nas do tada nisu znali, sada sigurno znaju. Usmjerili smo oko 40 milijuna eura za razvoj sportske infrastrukture, a osigurali smo i preko 30 milijuna eura za nogometnu infrastrukturu. Nećemo se više sramiti naše infrastrukture, ona mora biti dostupna svima.“

Mateša, koji se svojevremeno zalagao upravo za spajanje ministarstava sporta i turizma u jedno, rekao je kako sport ima gospodarski, društveni i promotivni utjecaj, ali:

“Porezni sustav mora biti takav da se gospodarstvenicima više isplati ulagati u sport. Jasno je koliko sport utječe na prihode od turizma, a ova bi sezona u tom kontekstu mogla biti rekordna.“

Podvukao je još jedan golem problem, problem cijele nacije, ne samo sporta. To je demografija. Ima nas sve manje.

“A to je baza svega. Sportska infrastruktura mora biti besplatna do 16. godine. To bi obiteljima bilo značajno financijsko rasterećenje.“

Mateša je podsjetio kako je HOO prihvatio kandidature Splita za Europske igre 2027. godine i Osijeka za Europski olimpijski festival mladih 2025., a naglasio je i kako Hrvatskoj trebaju nacionalni centri za tenis, vaterpolo i borilačke sportove.

Dr. Sandra Damijan iz Slovenije, ekonomistica s višegodišnjim iskustvom s investicijskim fondovima u SAD-u, otkrila je pozitivne učinke organizacije Europskog rukometnog prvenstva za žene u Sloveniji prošle godine.

“Dobili smo natrag četiri puta više sredstava nego smo ih uložili. To pokazuje isplativost investicija u sportske događaje i programe. Ne smijemo samo ovisiti o gradovima, lokalnim zajednicama i volonterima, već više ulagati u sport. Sport postaje velik biznis.“

Damijan je pričala i o reintegraciji bivših sportaša u gospodarstvo. Recimo, poduzeća zaposle bivše vrhunske sportaše i zbog toga dobiju određene porezne olakšice.

Upravo je novi, drukčiji porezni okvir koji bi bio više “friendly“ prema potencijalnim investitorima bio jedna od tema prvog panela ove konferencije „Investicije u hrvatski sport“.

Pod moderiranjem Mladena Vedriša sudjelovali su Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, zatim Zoran Mitreski predsjednik Uprave Konzuma, pa Dinko Lucić predsjednik Uprave PBZ-a i Vedran Šupuković, direktor Rukometnog kluba PPD Zagreb.

Zaključeno je kako bi porezni okvir i dodatna rasterećenja za poduzeća koja će ulagati u sport znatno pomogla povećanju investicija u sport. Konkretno, radilo bi se o fleksibilnoj platformi u kojoj bi firme imale opciju pratiti sportove i klubove koje žele pa da umjesto poreza na dobit jedan dio zarade vrate u sport.

Kao jedini sudionik ovog panela izravno uključen u sport, Šupuković je rekao:

“Devedesetih godina u Ligi prvaka imali smo jedan od većih proračuna u natjecanju, a danas smo na dnu. Sve je veći financijski jaz, sve više kaskamo za onima s kojima se želimo natjecati.“

Šupuković je naveo primjer susjedne nam zemlje.

“Mađarska je 2011. donijela novi zakon o sportu. Tada su bili četvrti u EU po pretilosti, danas su 17. Tada su imali 150.000 sportaša u šest nacionalnih sportova, danas imaju 287.000. To je putokaz.“

Iz publike se potom javio Dubravko Šimenc, naš proslavljeni vaterpolist koji je uputio javni apel:

“Molim vas, ulažite u sport. Uz vas opet možemo biti prvaci Europe, imati pune dvorane…“

Na drugom panelu “Sportska infrastruktura adut hrvatskog turizma“ gostovali su gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, glasnogovornik Vlade RH Marko Milić te direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza Valentina Bifflin.

Poreč je godinama već predvodnik po ulaganju u sport i pripadajuću infrastrukturu te se može pohvaliti s čak šest javnih dvorana i dvije privatne, Osijek je izgradio novi, prekrasan stadion na Pampasu i najavljuje izgradnju četiri teniska terena u suradnji s našom tenisačicom Donnom Vekić, a sve bolje radi i Hrvatski odbojkaški savez.

“Od 2017. godine radimo na drukčiji način zbog financijskih problema. Uhvatili smo zamah organizacije velikih međunarodnih natjecanja, točnije 26 u ovih šest godina. Na godišnjoj razini samo zbog odbojke Hrvatska ima 25-30 tisuća noćenja, što nije malo“, rekla je Bifflin.

Posebno je podvukla sljedeće, a tiče se percepcije koja se često „lijepi“ na izraz „investicija“.

“Važno je naglasiti da investicije u sport nisu jednosmjerna ulica. Sve će se uloženo vratiti. Nama 28 klubova u ligama živi od ukupno tri milijuna eura. To je sramota! A onda se očekuje da radimo vrhunske rezultate.“

Ponudila je i rješenje.

“Svjetska odbojkaška federacija potpisala je ugovor s jednim investicijskim fondom. Većim ulaganjem podiže se kvaliteta igre, raste vrijednost natjecanja i cijena TV prava i tako svi dionici imaju koristi. To su modeli koji već postoje u svijetu.“

Eto, sve rečeno ima smisla. Ima i dobrih argumenata. Ostaje nam samo nadati se kako će se i izvan ove konferencije neke stvari zakotrljati u pravom smjeru. Jer, hrvatski je sport realno gledajući “overachiever“ s obzirom na to koliko se u njega ulaže i koliko se radi smisleno, strateški. Drugim riječima, dosta se toga prepušta slučaju, a sport nam je dao – i još uvijek daje – previše da bismo ga uzimali zdravo za gotovo.