Život zaista piše lijepe nogometne priče, a jedna od njih je i priča Tonija Datkovića, igrača Lokomotive koji je zaigrao na posudbi u novom španjolskom prvoligašu Huesci #SponzorPrijenosa #DerbyBananas PIŠE: Antonio Prce

Ulovili smo ga na odmoru na Pagu, ali Toni Datković napravio je veliki posao u Huesci, klubu koji se vratio u najelitniji razred španjolskog nogometa. Za Sport Klub je ispričao sve dojmove iz Španjolske, ali i objavio da se vraća u Zagreb.

Za početak, čestitke na velikom uspjehu s Huescom, kakav je osjećaj biti među elitom?

Kad smo osvojili to, doživljaj je stvarno prekrasan, bez riječi sam. To samo možeš sanjati kao igrač. Ali evo mogu vam dati informaciju da sam jučer obavio razgovor s njima i neću potpisati za njih. Najvjerojatnije se vraćam u Lokomotivu, imam ugovor još godinu dana s njima pa ću se vratiti na pripreme 7. kolovoza. Ja sam njihov igrač i vraćam se u klub ubrzo

Kako je izgledao doživljaj kad ste ušli u prvu ligu, pretpostavljam da je bilo velikog slavlja u gradu?

Na terenu smo mi svoj dio posla odradili pa smo stalno slušali vijesti što se događa u Albaceteu (Cadiz je bio njihov konkurent za prvo mjesto), mi smo završili i ostale su još dvije minute tamo kad su taman dobili onaj penal. I ako zabiju gol, mi smo unutra. Svi smo gledali na mobitelima i kad su javili da je kraj, nastala je ludnica. Grlili smo se i ljubili, ali ne može biti to bez ljudi. Poslije nismo mogli ići na onaj bus koji se vozi kroz grad kao što je to bio slučaj dvije godine ranije kad su ušli u prvu ligu. Ljudi nisu smjeli izaći van, policija je zatvorila većinu kafića da se ljudi ne bi krenulo okupljati. Bilo je lijepo, ali nije to to bez navijača.

Kakav je život u Huesci, i kakva je situacija s korona virusom u Španjolskoj?

Grad je meni po mjeri, nema previše gužve ni toliko ljudi. Ima 50 tisuća ljudi i ono svi te znaju. Ne možeš doći po kruh u pekaru, a da gospođa iz pekare nešto ne prokomentira, pa se malo zapričate, pa se slikaju s tobom. Divan je grad, jedino što mi je žao što nismo na moru. Izvan grada je taj kamp, imaš sve uvjete za napredovati. A u vrijeme korone bilo je zeznuto, kao i svima. Oni su uveli karantenu puno prije nego što su ostali španjolski gradovi i skidam im kapu na tome. Doslovno 40, 50 dana nismo smjeli izaći iz kuće ako nemaš psa ili ako nemaš neki važniji posao poput ljekarne za obaviti i slično. Sreća pa sam imao psa, pa smo mogli izaći malo tijekom dana. Da je bilo teško, je, ali na kraju se sve dobro završilo.

Sad kad ste rekli da je epizoda u Huesci završena, jeste li pričali s trenerom Lokomotive Goranom Tomićem?

Sa trenerom Tomićem se često čujem kad bude neka pobjeda ili neka dobra utakmica, tako da sam baš u kontaktu s njim gotovo uvijek. Što se mene tiče, stalno je ponavljao da bi bio presretan da se vratim, da me ima u momčadi. Meni će biti ponovno drago raditi s njim. A što se njega tiče, imat će veliku karijeru jer je velik trener, a i velik čovjek. Vidjet ćemo što će biti, Tomić je rekao da računa na mene. Davat ću sve od sebe na treninzima da se izborim za to mjesto.

Kako komentirate rezultate Lokomotive u HNL-u, mora se reći da su napravili odličan posao.

Onaj tko je očekivao da će biti finale Kupa i drugo mjesto u prvenstvo, mislim da je taj bio baš pravi optimist. Ne znam koliko ih je bilo takvih, ova momčad se digla. Prvih sedam utakmica sam i ja igrao, poslije kad sam otišao u Španjolsku, gledao sam svaku njihovu utakmicu gdje se vidjelo kako momčad raste i osjetilo se da će doći nešto veliko. Ja se nadam svim srcem da će dečki sutra podignuti taj pehar u finalu Kupa u Šibeniku i da će okruniti ovu sezonu na najbolji mogući način.

Vidjeli smo da mogu igrati u kvalifikacijama za Ligu prvaka protiv Rapida, Viktorije Plzen ili Bešiktaša.

Svaka utakmica koja dođe i ako se prođe će biti jackpot. Sad nije baš relevantno uspoređivati jedan Bešiktaš i jednu Lokomotivu, koliko sam vidio igra se na jednu utakmicu. Tu je stvarno sve moguće, nikoga se ne smije odbaciti. Lokomotiva tu nije slučajno, oni su tu zbog igre i rezultata. Bit će teško, još ne znamo ni kakva će situacija biti s igračima koji idu u Dinamo. Svi oni su bili važan kotačić, ali pokazali su se s tom skautskom službom pa nema brige.

Kako komentirate HNL, vidi se napredak zadnjih godina?

Iskreno, moram reći da je promjena terena bila dobra. Dečki mogu pokazati sve što mogu. HNL je to sve podigao na još veću razinu i evo sad vidimo četiri, pet ekipa koje se bore za vrh, naravno da se liga sad digla u svakom segmentu. Kad bi radili usporedbu s drugom španjolskom ligom, svi kažu da je i sa drugom engleskom ligu među deset najboljih liga na svijetu tako da stvarno što se tiče taktike i tehnike, to je stvarno jedna visoka razina. Baš sam davao intervju tamo gdje sam rekao da te ovdje samo Ivanušec može izbaciti s tim prvim dodirom, dok te u Španjolskoj doslovno svi mogu. Ova godina mi je bila stvarno puna učenja i stasanja uz igrače poput Mikela Rica, Sergija Lopeza i sličnih. Sergio Gomez, Shinji Okazaki kojemu se stvarno treba nakloniti kako je dobra osoba i pozitivac, dosta sam naučio i od njega, dobar period u mojem životu.

U kojem klubu bi htjeli zaigrati jednog dana?

Meni je oduvijek kad sam bio mali, želja igrati u prvoj španjolskoj ligi, to mi je stvarno bila velika želja. Sad za koga, tu su bili Barcelona ili Real, sad koliko to je realno to je upitno. Ja bio bio zadovoljan i da završim u Primeri, primjerice Levante ne bi bio loš izbor. Kod nas je uvijek bilo samo Hajduk, ali evo put me odveo na neku drugu stranu, tako da kažem, prva španjolska liga je ostvarenje sna.

I za kraj, možda jednoga dana stigne i poziv iz reprezentacije?

U nogometu se stvarno nikad ne zna. Prošle godine igraš u Lokomotivi, a onda druga godina uđeš u Primeru s Huescom. Sve je otvoreno, igraš najjaču ligu na svijetu. Na meni je da radim, da igram u dobrom klubu i da pružam dobre igre, a onda poslije što Bog da.