Hrvatski sportaši su kada se zbroje posljednje ljetne i zimske igre osvojili osam medalja, čime su 29. na svijetu. Kada se pogleda regija ispred nas su Slovenci s 12 medalja (ukupno 22. na svijetu), dok su Srbi uzeli devet (31.). Uskoro počinju kvalifikacije za Pariz 2024.

Piše: Aleksandar Miletić

Krajem ovog mjeseca u nekim sportovima počinju kvalifikacije za Olimpijske igre u Parizu (26. srpnja – 11. kolovoz 2024) koje će ući u povijest kao prve s podjednakim brojem muških i ženskih olimpijaca. Prošle godine u Tokiju žene su činile 48,8 posto natjecatelja, a u Rio de Janeiru 2016. bilo ih je 45,6 posto. Pariz donosi smanjenje ukupnog broja sudionika za 592 (s 11.092 na 10.500), ali i natjecanja (329 umesto 339).

Zbog pandemije covida, Olimpijada će prvi put trajati tri godine, što će u određenoj mjeri utjecati na plan priprema natjecatelja.

Imajući u vidu značaj Olimpijskih igara za karijeru svakog olimpijca, ali i za promociju države, jasno je zašto se uspjeh na njima vrjednuje više nego bilo koji drugi (to ne važi za nogomet i tenis). I možda je zato ovaj događaj – koji se naziva ‘najvećom smotrom sporta’ – glavni pokazatelj kvalitete vrhunskog sporta u nekoj zemlji.

Računajući i Zimske olimpijske igre (zašto bi zimski sportovi bili manje važni), Slovenija je najuspješnija zemlja u regiji, ali i jedna od najboljih na svijetu ako se gleda odnos zlatnih medalja i broja stanovnika. Za one koji možda ne znaju – poredak na svjetskoj listi odlučuje se na osnovu najsjajnijih odličja, a ne ukupnog broja medalja.

Kada se uzmu u obzir posljednje ljetne i zimske Igre (Tokio 2021, Peking 2022), Slovenija je 22. na svijetu sa skorom 5-4-3 (zlatne-srebrne-brončane), Hrvatska je 29. s 3-3-2, a Srbija 31. s 3-1-5. Slovenija je u Pekingu zauzela 15. poziciju (2-3-2) kao najuspješnija država na zimskim Igrama u skijaškim skokovima, dok Hrvati i Srbi nisu osvojili nijedno odličje. U Tokiju su Hrvati zauzeli 26. mjesto (3-3-2), Srbi su završili dvije stepenice niže (3-1-5), dok su Slovenci bili 31. (3-1-1).

Računajući i ljetnje i zimske sportove, Slovenija ima jedno zlato na 420.000 stanovnika, a prva zemlja na svjetskoj listi, SAD, zlato na 7,02 milijuna stanovnika. U slučaju Hrvatske, taj prosjek je 1,35 milijuna, a Srbije – 2,35 milijuna.

Na ova dva sportska događaja, koja su održana u sedam mjeseci (srpanj 2021., veljača 2022.), Slovenija je sudjelovala s ukupno 95 olimpijaca u 20 sportova, Srbija s 89 u 16, a Hrvatska sa 71 u 20.

Broj olimpijaca i sportova uglavnom vjerno govori o slici vrhunskog sporta u nekoj zemlji. Mada, u nekim slučajevima, za visok plasman na Olimpijskim igrama dovoljno je da imate jedan super razvijen sport i nekoliko sportaša top klase. Kao što je slučaj s Kenijom i Jamajkom u atletici, sportu koji ih redovno na rang-listi stavlja ispred zemalja iz naše regije. Kenija je u Tokiju imala 85 olimpijaca u svega šest sportova, a svih deset medalja (4-4-2) osvojila je u jednom sportu, atletici, i to na srednjim i dugim prugama. Da budemo još precizniji: 10 trkača – 10 odličja! Jamajku je predstavljalo 48 sportaša, također u šest sportova, a svih devet odličja (4-1-4) donijelo joj je 12 sprintera (računajući i štafete). Australiji je više od polovine prvih mjesta (skor u Tokiju 17-7-22) donio njen nacionalni sport – plivanje.

Poredak zemalja, kada se računaju medalje na posljednjim ljetnim i zimskim Igrama, izgleda ovako:
1. SAD 47-51-40 (ukupno 138)

2. Kina 47-36-20 (103)
3. Japan 30-20-26 (76)
4. Rusija 26-40-37 (103)
5. Velika Britanija 23-21-22 (66)

6. Njemačka 22-21-21 (64)
7. Norveška 20-10-15 (45)
8. Nizozemska 18-17-18 (53)
9. Australija 18-9-23 (50)

10. Francuska 15-19-13 (47)
…
22. Slovenija 5-4-3 (12)
…

29. Hrvatska 3-3-2 (8)
…
31. Srbija 3-1-5 (9)