Lewis Hamilton i Mercedes uživali su u velikoj prednosti u brzini na pravcu na VN Brazila u odnosu na svoje izravne konkurente iako su imali visoke downforce postavke koje su im omogućavale i dobre performanse u zavojima – donosimo pregled najvećih brzina u kvalifikacijama, sprint kvalifikacijama i utrci.

Kvalifikacije

Klasične kvalifikacije u petak pružaju najbolji uvid u odnos brzina na pravcu jer je tu puno manje izraženo korištenje zavjetrine, što se redovito događa u kvalifikacijskoj utrci i uobičajenoj utrci, a na mjerenju brzine koje se nalazi 90 metara prije prvoga zavoja (speed trap) najbrži su bili vozači Alfa Romea Raikkonen i Giovinazzi koji imaju puno manje downforcea, a time i otpora zraka od najboljih bolida, donosi MAXF1.net.

Ali Hamilton je bio uvjerljivo najbrži od vozača iz vrha poretka s 327.5 km/h, 5.5 km/h brži od Bottasa, u čemu mu je pomogao i novi primjerak Mercedesova V6 motora koji mora izdržati samo četiri vikenda i zato se može agresivnije koristiti i dati više snage.

Vozači Red Bulla Verstappen i Perez na tom su mjestu postigli samo 318 km/h, a od njih su sporiji bili samo Gasly u AlphaTauriju i Vettel u Aston Martinu.

Slična je situacija i na startno ciljnoj crti i na kraju prvoga sektora (168 metara prije četvrtoga zavoja) gdje se također smije koristiti DRS – Hamilton je postigao 323.9 km/h i zauzeo treće mjesto iza dva vozača Alfa Romea.

Sprint kvalifikacijska utrka

Hamilton se u sprint kvalifikacijskoj utrci morao probiti sa začelja poretka pa su i brzine koje je postizao bile puno veće budući da je cijelu utrku (24 kruga) proveo jureći iza drugih vozača i time profitirao od njihove zavjetrine i mogućnosti korištenja DRS-a.

Britanac je na mjerenju brzine 90 metara prije prvoga zavoja bio najbrži s 339 km/h, gotovo 22 km/h brži od Verstappena koji je samo nekoliko krugova imao DRS od Bottas ispred sebe.

Hamilton je bio najbrži i u prvoj DRS zoni, 168 metara prije četvrtoga zavoja, s 343.2 km/h, gotovo 20 km/h brži od Verstappena (326.5 km/h), a Sainz koji nije imao mogućnost korištenja DRS-a bio je pri dnu poretka na prva tri mjerenja brzine.

Norris je postigao najveću brzinu cijeloga vikenda (347.4 km/h na startno ciljnoj crti) u svom proboju na šesto mjesto pri čemu je prestigao Leclerca u Ferrariju i značajno se okoristio njegovom zavjetrinom.

Utrka

U utrci su podaci slični kao i u sprint kvalifikacijskoj utrci, a najveće brzine uvjetovala je zavjetrina koju su vozači hvatali od vozača ispred sebe. Najveće brzine postizali su vozači koji su bolid ispred sebe ulovili u kasnijem trenutku na pravcu jer su time duže imali koristi od manjega otpora zraka.

Sainz je bio najbrži na mjerenju brzine 90 metara prije prvoga zavoja (336.7 km/h), 14.7 km/h brži nego u kvalifikacijama zahvaljujući zavjetiini, i čak 31.8 km/h brži nego u sprint kvalifikacijskoj utrci u kojoj nije imao ni DRS ni zavjetrinu.

Hamilton je opet bio pri vrhu iako nije postigao brzinu kao u sprintu jer je ranije uhvatio zavjetrinu od vozača ispred sebe pa nije toliko profitirao od manjega otpora zraka. Verstappen je opet bio pri dnu poretka jer je vrlo rijetko imao DRS i zavjetrinu drugih bolida.