Svjetsko prvenstvo u Kataru bit će 22. smotra najboljih nogometnih reprezentacija svijeta. Brazil je za sada najuspješniji s pet naslova prvaka, slijede Nijemci i Talijani sa po četiri krune, Argentina, Francuska i Urugvaj su po dva puta bili svjetski prvaci, a Španjolska i Engleska po jednom.

Ideja je rođena 1920. kada se grupa francuskih nogometnih stručnjaka, pod vodstvom nekadašnjeg predsjednika Fife Julesa Rimeta, dosjetila dovesti sve najjače nogometne momčadi svijeta na jedno mjesto kako bi odmjerili svoje snage. Plan se ostvario deset godina poslije, a francuski kipar Abel Lafleur dizajnirao je prvi pehar.

U ovom tekstu podsjećamo se prvenstava od 1954. do 1974.

SP ŠVICARSKA 1954

Poredak: 1. Njemačka, 2. Mađarska, 3. Austrija, 4. Urugvaj

Finale: Njemačka – Mađarska 3-2

Broj sudionika: 16

Bilo je to prvenstvo koje je obilježila senzacionalna pobjeda Nijemaca u finalu protiv mađarske Lake konjice (3:2). U finalu se dogodilo veliko čudo jer su u dvoboju tih istih suparnika u skupini Mađari slavili sa 8:3, a i nakon prvih 10 minuta finala rezultat je bio 2:0 za Mađarsku koja do tog susreta četiri godine nije izgubila. Prvi put utakmice su prenošene na televiziji.

Prosjek golova na utakmicama je bio preko pet golova i do danas je to rekordno prvenstvo po prosjeku golova na utakmicama. Najbolji strijelac bio je Mađar Sandor Kocsis s 11 golova.

SP ŠVEDSKA 1958

Poredak: 1. Brazil, 2. Švedska, 3. Francuska, 4. SR Njemačka

Finale: Brazil – Švedska 5-2

Broj sudionika: 16

Brazil je tek na petom svjetskom prvenstvu došao do prve od ukupno pet titula. Svijet je u Švedskoj upoznao Pelea. Tada je kao 17-godišnjak stigao na prvenstvo u statusu zamjene, no kada se ozlijedio Jose Altafini dobio je priliku koju je iskoristio uskoro postavši nogometni kralj.

SP u Švedskoj je obilježio i Francuz Just Fontaine, sa 13 golova najbolji strijelac prvenstava. Fontaine je i danas rekorder po broju postignutih golova na jednom turniru. U Švedskoj nije bilo Italije i Urugvaja, vlasnika četiri od prvih pet naslova svjetskog prvaka. Zanimljivo, po prvi put na SP su se plasirale četiri britanske ekipe – Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska, a prvi put pojavio se i SSSR.

SP ČILE 1962

Poredak: 1. Brazil, 2. ČSSR, 3. Čile, 4. Jugoslavija

Finale: Brazil – ČSSR 3-1

Broj sudionika: 16

Brazil je u Čileu obranio naslov i tako se izjednačio s Italijom i Urugvajem sa po dva naslova. Brazil je bio superioran i praktički se prošetao do titule. U šest susreta upisao je pet pobjeda i remi uz razliku pogodaka 14-5. Iznenađenje prvenstva bila je Čehoslovačka. Kroz skupinu se provukla, a potom preko Mađarske i Jugoslavije stigla do finala.

Reprezentacija Jugoslavije je zauzela četvrto mjesto, a od Hrvata važnu ulogu su imali Dražan Jerković, Vlatko Marković, Josip Skoblar i Petar Radaković, a igrali su i Andrija Anković i Željko Matuš.

SP-u u Čileu ostalo je upamćeno i po možda i najgrubljoj utakmici u povijesti svjetskih prvenstava. Bio je to ogled Čilea i Italije (2-0) koji je kasnije nazvan ‘bitka za Santiago’. Momčadi su trebale policiju da ih isprati s terena zbog sigurnosnih razloga, a nekoliko igrača je napustilo igru sa slomljenim nosevima, rebrima.

Najbolji strijelci su bili Dražan Jerković, Florian Albert (Mađarska), Valentin Ivanov (SSSR), Leonel Sanchez (Čile), Garrincha i Vava (Brazil) sa po četiri gola.

SP ENGLESKA 1966

Poredak: 1. Engleska, 2. Njemačka, 3. Portugal, 4. SSSR

Finale: Engleska – Njemačka 4-2 (produžeci)

Broj sudionika: 16

Englezi su svoj najsvjetliji nogometni trenutak dočekali 1966. godine osvojivši prvi i jedini svjetski naslov i to pobjedom protiv “najvećih neprijatelja” Nijemaca. Finalnu utakmicu je prelomio gol za koji se niti danas ne zna je li bio ili ne. No, udarac Geoffa Hursta koji se od grede odbio u tlo suci su u 101. minuti okarakterizirali kao gol za 3-2. Hurst je postigao još jedan gol za 4-2.

Bilo je to prvenstvo na kojem je Italiju izbacila Sjeverna Koreja, a Pelea su Bugari u prvom kolu “polomili”, te zbog toga nije mogao igrati do kraja prvenstva. Najbolji strijelac bio je Portugalac Eusebio s devet golova.

SP MEKSIKO 1970

Poredak: 1. Brazil, 2. Italija, 3. SR Njemačka, 4. Urugvaj

Finale: Brazil – Italija 4-1

Broj sudionika: 16

Brazil je obilježio i ovo prvenstvo upisavši svih šest pobjeda s prosječnom razlikom od tri gola po utakmici. Glavna zvijezda ponovo je bio Pele, no sjajni su bili i Jairzinho, Rivelinho i Gerson. Brazilu je tada zauvijek pripao trofej Julesa Rimeta, jer je to bio njihov treći naslov. Mjesec dana kasnije pokal je ukraden i nikad nije pronađen.

SP je igran u Meksiku na 2.000 metara nadmorske visine pa su prvi puta u povijesti nogometa dozvoljene po dvije izmjene igrača. Najbolji strijelac bio je Nijemac Gerd Mueller sa 10 golova.

SP SR NJEMAČKA 1974

Poredak: 1. SR Njemačka, 2. Nizozemska, 3. Poljska, 4. Brazil

Finale: SR Njemačka – Nizozemska 2-1

Broj sudionika: 16

U Njemačkoj je po četvrti put na prvih deset SP-a slavio domaćin. Premda su prognoze u prvi plan gurale Nizozemce i njihov ‘totalni nogomet’, naslov je po drugi put pripalo Elfu. Po prvi put na jednom SP-u su jedna protiv druge igrale dvije Njemačke – SR i DDR, u tom je susretu bolja bila Istočna Njemačka sa 1-0, no Zapadna Njemačka je kasnije otišla do vrha. Najbolji strijelac bio je Poljak Grzegorz Lato sa sedam golova.