Hrvatska košarkaška reprezentacija drugog dana rujna otvara Eurobasket protiv Grčke, a momčad Damira Mulaomerovića još je uvijek velika nepoznanica.

Lijepo je bilo ponovno vidjeti Darija Šarića u dresu hrvatske reprezentacije. Prošlo je previše vremena, najviše zbog teške ozljede koja ga je ostavila izvan parketa proteklih godinu dana. Još je bolje bilo vidjeti Darija u dobrom izdanju protiv Slovenije. Postizao je trice, skakao za loptu, borio se za svaki posjed. Dobri, stari Dario.

Damir Mulaomerović odabrao je 12 igrača koji će pokušati napraviti najveći uspjeh košarkaša u posljednjih 20 i više godina. Doduše, bilo je to jedno četvrto mjesto na EP u Sloveniji, ali kao da je od tada prošlo previše vremena. Hrvatska je posljednji put igrala relevantnu ulogu na košarkaškoj sceni 2016. godine kada je Aleksandar Petrović vodio momčad kroz brzopotezne kvalifikacije za Olimpijske igre, a potom i na samom turniru u Riju gdje je priča zaključena u četvrtfinalu. Bojan Bogdanović tada je bio najbolji strijelac natjecanja.

Ne treba biti genijalac i kazati kako će uspjeh Hrvatske u Njemačkoj, Italiji, Češkoj i Gruziji ovisiti o Bojanu. U dva kvalifikacijska poraza za SP (Slovenija, Finska) i u pripremnom razdoblju nije oduševio. Šut nije na razini kakvu očekujemo, a možemo se samo nadati kako će posložiti ruku kada će biti najpotrebnije.

NAJVEĆI MISTERIJ: MARIO HEZONJA

S godinama, kako pratim košarkaše, počeo sam veću pozornost posvećivati govoru tijela pojedinaca. Trudi li se dovoljno, postoji li voljni moment, želja da bude koristan. Kod Hezonje stvari nisu uvijek jasne. Dojam jest, iz jedne subjektivne perspektive, da njemu samom nije jasno kakvu ulogu ima u ovoj momčadi.

Još u utakmicama protiv Slovenije i Finske krajem lipnja, odnosno početkom srpnja bilo je vidljivo da Hezonja i Bogdanović teško igraju zajedno. Obojica su ‘alfe’, odnosno igrači koji žele loptu u rukama, taj posljednji šut. No, samo jedan može biti ‘gazda’. Bogdanović je tu poziciju odavno zaradio. Hezonja mora prihvatiti da nije prva opcija jer u suprotnom očekuje ga dosadno i mentalno naporno prvenstvo iz kojeg nitko neće profitirati, niti on sam, a još manje hrvatska reprezentacija.

Utakmica protiv Poljske je takav stav zorno pokazala. Hezonja se mučio 38 minuta, a onda je pogodio dvije ključne trice.

Čini mi se kako je Mulaomerović shvatio da je bolje Hezonju postaviti u ulogu šestog igrača i potencijalno, kao zamjenu za Bogdanovića. No, jasno jest kako će i drugi faktori odlučiti vezano za njihovo zajedničko egzistiranje na parketu. Bit će situacija kada je potrebno postizati koševe u serijama, u trenucima kada momčad zapadne u rezultatski minus, na parketu moraju biti šuteri, odnosno igrači koji će zabijati.

Hezonja je danas igrač Real Madrida, s time dolazi odgovornost, ali i stav te osjećaj važnosti. Pitanje jest, hoće li prihvatiti ulogu koju će mu Mulaomerović namijeniti.

ZUBAC ILI MATKOVIĆ?

Kroz pripremne utakmice Mulaomerović je testirao startnu petorku u kojoj je ‘petica’ mladi, 21-godišnji Karlo Matković što znači da je Ivica Zubac na klupi. Centar Los Angeles Clippersa prihvatio je takvu odluku. Matković je svakako jedan od najtalentiranijih hrvatskih igrača, mekane ruke, iznimne brzine za centra, vrlo pokretan, skočan i borben. Svakako je zaslužio biti među dvanaest odabranih za Eurobasket. No, je li bolja opcija od Zupca?

Zubac nije toliko brz, iako se ne može reći niti da je pretjerano usporen. Ivica je svakako profinjeniji, izgrađeniji igrač, s boljim pokretima pod košem ili bolje rečeno, s kvalitetnijom pozicijskom sviješću nego što je to slučaj kod još uvijek vrlo neiskusnog Matkovića. Zubac ima tek 25 godina, no već šest ljeta NBA iskustva, a iza sebe je ostavio i dva velika ugovora koja su premašila bruto zaradu od 50 milijuna dolara.

Odgovore na ovo pitanje dobili smo već protiv Poljske u pretkvalifikacijama za Eurobasket 2025. godine. Zubac je bio starter, a Matković je izguran iz momčadi zbog pet prekršaja i prije nego se zapravo zagrijao. Centar Clippersa je na koncu bio i najefikasniji hrvatski igrač.

S druge strane, izborom Matkovića zapravo je sada puno jasnija izbornikova odluka da s popisa izostavi Antu Žižića koji je sličan tip igrača kakav je Zubac. Matković predstavlja daleko bolju dinamiku kad se usporedi sa Zupcem iako će morati prevladati pogreške koje su dio razvoja mladog igrača.

JALEEN SMITH

Da, hrvatska reprezentacija ponovno ima stranca. Previše se tinte prosulo raspravljajući je li Amerikanac potreban Hrvatskoj, pa nećemo gubiti vrijeme ponavljajući slične teze. Neki su za, neki protiv, ali realnost jest da je Smith prisutan i dio reprezentacije. Jedino relevantno pitanje u ovom trenutku jest, je li bolji od playmakera koji su do sada bili dostupni Hrvatskoj? Apsolutno. Teško da će netko tome moći proturječiti.

Smith je bolji šuter, razigravač nego Gnjidić i njegovi prethodnici koji neće biti dio reprezentacije na Eurobasketu. Doduše, Gnjidić je prisutan, a nada jest da će steći značajno iskustvo jer će upravo Lovro biti jedan od nositelja reprezentacije u budućnosti.

AMBICIJE: ŠTO MOŽE HRVATSKA?

Kaže se kako ‘papir svašta trpi’, a na papiru Hrvatska ima medalje vrijednu reprezentaciju. Bogdanović, Šarić, Hezonja, Zubac, pa Smith, Matković, Simon dovoljno su dobri da se bore za medalju. No, puno je važnije jesu li izgradili dovoljno dobru međusobnu kemiju da njihov individualni talent preraste u jedinstveni i tako od Hrvatske stvori kandidata za medalju.

Još jednom se referiramo na utakmicu protiv Poljske, prvo poluvrijeme bilo je najgore od hrvatske košarke, ali drugo je bilo daleko kvalitetnije. No, veliko natjecanje neće opraštati pogreške, ispravan stav mora postojati od samog početka utakmice, a ne od 21. minute.

Ovogodišnji Eurobasket bit će vjerojatno najbolji ikada. Postoji barem sedam kandidata za medalju, a tri ili četiri koja razmišljaju o zlatu. Hrvatska će morati odigrati na razini kakvu nismo vidjeli godinama. Trebat će i trenera koji će ostati staložen te spreman donositi ispravne i trezvene odluke. Mulaomerović je kvalitetan trener, ali još uvijek preemotivan u određenim situacijama kao što smo vidjeli kada je nepotrebno zaradio tehničku pogrešku protiv Slovenije u prijateljskoj utakmici.

PUT DO MEDALJE

Hrvatska se nalazi u skupini C s domaćinom Italijom, Grčkom, Velikom Britanijom, Ukrajinom i Izraelom. Na tom čuvenom ‘papiru’ trebali bi biti među prve tri reprezentacije i izboriti plasman u osminu finala gdje će proći četiri najbolje momčadi. Podsjetimo, Grčku predvodi Giannis Antetokounmpo i niz iskusnih euroligaških igrača, Italiju će voditi Danilo Galinari.

U eventualnoj osmini finala Hrvatska će se križati sa skupinom D gdje su Srbija, Češka, Poljska, Finska, Izrael i Nizozemska. Osim Srbije predvođene Jokićem, ostale ekipe nisu ekstra klasa iako neke imaju kvalitetnih igrača. Uostalom, Hrvatska je nedavno izgubila od Češke u prijateljskom susretu. Čehe predvode Jan Vesely i Tomaš Satoransky, od nove sezone suigrači u Barceloni. Satoransky, doduše, još nije siguran za Eurobasket nakon nedavne ozljede.

Dalje od osmine finala nećemo kalkulirati jer, budimo iskreni, plasman u četvrtfinale bio bi uspjeh s obzirom na sve probleme koje je hrvatska reprezentacija imala u posljednjem razdoblju.

BOJANOV POSLJEDNJI PLES

Bojan Bogdanović vjerojatno će odigrati svoje posljednje veliko natjecanje za Hrvatsku. Tužno zvuči, ali Bojan ima 33 godine, a iduće veliko natjecanje Hrvatska bi mogla odigrati tek 2025. godine.

Teoretski, uz top tri plasman na Eurobasketu, Hrvatska bi u krajnjoj mjeri mogla dobiti pozivnicu za kvalifikacije prema Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine, no to je za sada u sferi znanstvene fantastike.

Spomenuli smo ranije, Bojan nije u dobrom izdanju kroz pripreme, ali ipak ostaje nada da će svjestan važnosti ovog natjecanja kako za Hrvatsku, tako i za sebe, odigrati na razini koja bi nas barem podsjetila na gotovo savršeno brazilsko ljeto 2016. godine.

HRVATSKA ZA EUROBASKET:

Toni Perković – razigravač, 24 godine, 191cm, Orleans Loiret

Jaleen Smith – razigravač, 193cm, 27 godina, Alba Berlin

Roko Prkačin – krilni centar, 206cm, 19 godina, Girona

Krunoslav Simon – krilo, 197cm, 37 godina, bez kluba

Mario Hezonja – krilo, 203cm, 27 goodina, Real Madrid

Dario Šarić – krilni centar, 208cm, 28 godina, Phoenix Suns

Lovro Gnjidić – razigravač, 198cm, 21 godina, Cedevita Olimpija

Karlo Matković – centar, 208cm, 21 godina, Cedevita Olimpija

Ivan Ramljak – krilo, 203cm, 32 godine, Slask Wroclaw

Dominik Mavra – razigravač, 195cm, 28 godina, KK Split

Ivica Zubac – centar, 216cm, 25 godina, Los Angeles Clippers

Bojan Bogdanović – bek, 201cm, 33 godine, Utah Jazz

Izbornik: Damir Mulaomerović, 47 godina