U prijevodu, prema podacima iz Italije, svaki 1000. pacijent starosti između 20 i 29 godina preminut će od posljedica bolesti izazvane ovim koronavirusom...

Vijest da su najbolji hrvatski i najbolji svjetski tenisač zaraženi novim koronavirusom, koji cijelu godinu straši svijet, izazvala je velike reakcije…

Oba tenisača, srećom, zasad nemaju nikakvih simptoma i svi se nadaju da će takvi, asimptomatski ostati do trenutka kada će testom biti utvrđeno da više nisu nositelji virusa SARS-CoV-2.

U velikoj buci koja je nakon širenja ovih vijesti zahvatila cijeli svijet, malo tko se sjeti postaviti pitanje koliko su zapravo ugroženi životi ovih dvaju mladića?

Ako bi odgovor htio potražiti prosječni Pero, kojem se novinari u svojim informativnim tekstovima trebaju obraćati, tada bi vrlo vjerojatno kao osnovnu referencu uzeo broj naveden na stranici WorldoMeters. A tamo stoji da je dosad u svijetu od posljedica novog koronavirusa preminulo cca 478 tisuća ljudi na uzorku od preko 9 milijuna zaraženih.

Dijeljenjem tih brojeva dobili biste stopu umiranja od 5,1%. I ta vrijednost jamačno bi zabrinula sve koji vole spomenuta dva tenisača.

Međutim, ovdje je riječ o CFR-u, odnosno ‘case fatality rate’, tj. stopi umiranja na temelju registriranih slučajeva.

Ipak, dosad smo već primijetili da stvarna smrtnost, odnosno IFR (smrtnost na bazi infekcija) nije toliko velika, no koliko ona zaista iznosi?

Također, naučili smo da nisu jednako ugrožene sve skupine ljudi. Starije osobe znatno su izloženije, dok mlađe imaju puno manju vjerojatnost za fatalne komplikacije bolesti COVID 19. No, koliko je zapravo ta vjerojatnost?

U dobivanju približnog odgovora na to pitanje za početak ćemo se poslužiti podacima koje je objavila njemačka stranica za statistiku Statista, a koje je preuzela od službenih tijela u Italiji.

Na temelju ovog dijagrama možete vidjeti raspodjelu stope smrtnosti prema dobnim skupinama koja je zabilježena u Italiji.

Borna Ćorić nalazi se u skupini 20-29 godina, Novak Đoković u skupini 30-39 godina. Primjećujemo da su opažene IFR stope smrtnosti 0,1% odnosno 0,3%.

U prijevodu, svaki 1000. pacijent starosti između 20 i 29 godina preminut će od posljedica bolesti izazvane ovim koronavirusom.

Međutim, to nije sve što ovdje trebamo znati.

Naime, kao što smo već napomenuli, ovi opaženi podaci temelje se samo na registriranim slučajevima, a poznato je da postoji određeni broj pacijenata koji nisu registrirani, koji su asimptomatski preboljeli utjecaj virusa.

Koliko je zapravo takvih pacijenata?

Španjolske zdravstvene vlasti jako su pomogle u procjeni tog broja. Naime, jednom istraživanjem seroprevalencije kojim je obuhvaćeno ogromih 60.000 ispitanika diljem Španjolske, utvrđeno je da su u 5% krvnih uzoraka pronađena antitijela na novi koronavirus!

U prijevodu to znači sljedeće: od 47 milijuna stanovnika te države, 2,35 je (bilo) zaraženo. Kako je u Španjolskoj zabilježeno 28 tisuća smrtnih slučeva zbog ovog uzročnika, sugerira se da bi IFR (stvarna stopa smrtnosti) mogla iznositi 1,1%, što je dramatično manje od stope CFR (9,5%).

Na talijanskim podacima dobili smo uvid u raspodjelu smrti po dobnim skupinama, a u istraživanju koje je provelo španjolsko ministarstva zdravlja (koji do 16. lipnja još nisu službeno analizirani i recenzirani) upoznali smo se sa stvarnim razmjernima smrtnosti.

Važna napomena: IFR na temelju istraživanja seroprevalencije samo je procjena, ali procjena koje se bazira na znanstvenoj metodi.

Što na koncu možemo zaključiti, koliko su ugroženi životi Đokovića i Ćorića, Dimitrova i svih ostalih mladića i djevojaka sličnih godina?

Talijanski podaci sugeriraju da se vjerojatnost za smrtne posljedice kreću između 0,1 i 0,3%, ali važno je naglasiti da su ti podaci dobiveni na temelju CFR-a! Drugim riječima, kada bismo u obzir uzeli talijanske testove seroprevalencije (koji još nisu dostupni), stvarna stopa umiranja za dobne skupine poznatih tenisača bila bi višestruko manja!

Znanstveno ne možemo izračunati koliko manja, ali možemo napraviti grubu procjenu, nekakav ‘worst case scenario’:

=> ako je procjena španjolskog IFR-a iole dobra, tada možemo zaključiti da je odnos neregistriranih i registriranih zaraženih u Španjolskoj 9:1!

Nema smisla nagađati je li takav slučaj i sa Italijom, ali uzmimo kao puku pretpostavku da jest. Tada na temelju tog broja možemo dobiti i kolika bi bila takva “prilagođena” stopa smrtnosti u Italiji, a ona bi iznosila nešto manje od 2%.

Borna Coric tests positive for Covid-19 https://t.co/1Tjeg7HZtY

— TOI Sports News (@TOISportsNews) June 22, 2020

Također, tako prilagođena stopa smrtnosti za dobne skupine 20-29 i 30-39 iznosila bi 0.01% odnosno 0.03%!

U prijevodu, Borna Ćorić imao bi 1:10.000 vjerojatnost da premine od posljedica zaraze, a Đoković bi imao otprilike 1:3.000.

Međutim, na koncu moramo naglasiti da je konačna računica (boldani dio) utemeljena na translaciji ionako procijenjenih podataka te da bismo najpreciznije podatke dobili na temelju seoroških istraživanja u Italiji.

Svakako je nužno napomenuti i da “prenošenje” podataka za talijansku populaciju na pripadnike hrvatske i srpske populacije također nije znanstveno ispravno, jer su moguće (iako zasad nisu indicirane) razlike u načinu na koji stanovnici u Italiji reagiraju na virus od onih u Hrvatskoj ili Srbiji, zbog kojekakvih razloga.

Ipak, i ovo je nešto s čime možemo baratati i, nadamo se, umiriti zabrinute navijače našeg i srpskog tenisača.