Gost novog Sport Klub Podcasta bio je trener Nexea iz Našica i pomoćnik izbornika Line Červara na klupi Hrvatske reprezentacije
BLAŽEVIĆ: Hrvoje, kako ste, jeste li još pod dojmovima pobjede Nexea i plasmana u Europsku ligu?
HORVAT: Eliminirali smo jednu veliku momčad Bidasou, prošle godine su igrali Ligu prvaka, bio je težak zadatak, nismo igrali sedam mjeseci pa nakon takve stanke igrati ovakvu utakmicu blo je strašno teško i naporno, pritisak je bio na igračima, ali pokazali smo karakter, othrvali smo se pritisku i proći u grupnu fazu i to nam je jako bitno.
BLAŽEVIĆ: Kako je momčad trenirala za vrijeme karantene i osjete li se sada neke posljedice?
Dečki su tu pokazali veliku odgovornost i samosvijest, dobili su programe i samo o njima je ovisilo hoće li ih provoditi u cjelosti, pokazali su zrelost, testiranja su pokazala da su bili odgovorni, naravno da ne možeš nadomjestiti pravi rukometni trening, ali izvukli smo iz te situacije koliko smo mogli, i nadajmo se da će se to sada vidjeti.
BLAŽEVIĆ: Kako ste postupili s momčadi u ovoj izvanrednoj situaciji?
Bilo je teško, i za igrače i trenere i klubove. Držali smo se zajedno, družili smo se i ovako preko Skypea, Zoomova i slično. Početkom 6. mjeseca do sredine 7. smo odradili dobar trenažni proces i uspjeli smo ih vratiti na nivo na kojem su bili prije stanke. Dva tjedna nakon toga smo im dali odmora, jedna doista atipična stanka kakvu još nismo vidjeli.
BLAŽEVIĆ: Bjelovar je oduvijek poznat po rukometu, 1972. Partizan je bio prvak Europe, jeste li nekada bili pod pritiskom jer ste sin Hrvoja Horvata, koji je postao počasni građanin?
Da, velika mu je to čast bila primiti i jako mu je drago što je dobio tu titulu. Mislim da će se o njemu još buduće pričati jer je ostavio velik trag u rukometnom svijetu. Što se tiče pritiska, bio sam pod povećalom, ja i danas kad dođem u veći broj dvorana, svi me pitaju za oca i da, gledaju me kroz oči i prizmu oca. To pokazuje koliko je velik igrač bio, ali ako to dobro prihvatite, onda vas može samo motivirati.
BLAŽEVIĆ: Kako ste donijeli odluku da ćete se baviti rukometom, jeste li uz oca uopće imati izbora?
Oduvijek sam bio okružen rukometom, koji je u Bjelovaru sveprisutan, otac možda jest malo utjecao na to, ali svi moji prijatelji su igrali rukomet, u nekom trenutku prođete kroz rukometnu dvoranu i imate rukometnu loptu u rukama, tako da ovisi o vašm željama. Nekako je sve bilo logičan slijed događaja.
BLAŽEVIĆ: Jedno vrijeme ste se bavili i rukometom na pijesku?
Da, predsjednik Dubrave u kojoj sam tada igrao nas je pitao možemo li mu pomoći za SP u Brazilu, otišli smo nas par, počeli smo igrati sve bolje i počeli smo osvajati i zlata, odlično iskustvo i priča…
BLAŽEVIĆ: Jeste li imali nekog najdražeg suigrača?
Teško pitanje, mislim da sam najbolji bio s pivotima, nisam imao šut i nisam bio brz pa sam jako ovisio o pivotima haha, nekako sam s njima ostao najbolji, iako sam bio dobar i s Tončijem Valčićem.
BLAŽEVIĆ: Nexe je ispisao prekrasnu priču posljednjih četiri, pet godina. Koji je ključ svega, što se događa u klubu?
Da bi se unaprijedila neka sredina, svi segmenti moraju zajednički rasti, svi moraju skupa raditi. Pobijedili smo Zagreb prvi put u povijesti, u Europi smo stalno, prepoznatljivi su, igrači nam žele doći, vide da se igrači tu razvijaju i odlaze u jake klubove. Bitna je stabilnost kluba i tu najveće zasluge treba dati predsjedniku Josipu Ergoviću koji je osigurao tu stabilnost, racionalan je i realan, daje trenerima kontinuitet i to je najvažnije za razvoj kluba i igrača. Imamo psihologicu, fitness trenera, trenera vratara, kontrolira se prehrana, klub je zdrav s odličnim temeljima i to je jedini način da se tako napreduje.
BLAŽEVIĆ: Kako vam je u Našicama, kakav vam je odnos s građanima?
Odličan, drago mi je da su sportaši prepoznati, da nas vole, dvorana nam je uvijek puna, a Našice su malen grad i to je najbolji pokazatelj da dobro radimo.
BLAŽEVIĆ: Kakva su vaša očekivanja od Europe i od Nexea ove sezone?
Kao trener sam od sebe očekujem najviše ove sezone, a imam iza sebe ekipu koja će me pratiti sigurno, skinuli smo velik pritisak sa sebe ulaskom u Europu i vjerujem da najbolje tek dolazi. Sezona jest dugačka, ali mislim da ukoliko se složimo na pravi način, uz sve okolnosti, da možemo do velikog rezultata.
BLAŽEVIĆ: Već ste neko vrijeme pomoćnik Line Červara, koliko vam to iskustvo znači, koja je točno vaša uloga?
To su neprocjenjiva iskustva, to što dobiješ kroz takva prvenstva i u takvim utakmicama, to ne možeš pročitati niti čuti od nekoga, moraš to doživjeti. Bio sam izbornik kadeta na dva svjetska i europska prvenstva, bio sam kao pomoćnik na dva EURA, sad me čekaju Svjetsko i Olimpijske, mislim da samo učim i postajem bolji trener. Hvala još jednom i izborniku Červaru i Savezu jer ovo nigdje drugdje ne možeš naučiti.
BLAŽEVIĆ: Halil Jaganjac, kakav je u Nexeu, jeste li zadovoljni, je li on budući pravi lijevi vanjski kakav nedostaje reprezentaciji?
Halil je odličan čovjek i sportaš, mislim da svi vide koliko je napredovao. Halil je došao ciljano u Našice da bi učio neke stvari, da bi prošao puni proces, dobio je nova oružja i pravi je lijevi vanjski igrač kakvi su rijetki u Europi.
BLAŽEVIĆ: Rekli ste da vam je san voditi reprezentaciju, je li još uvijek tako?
Je, ali ne volim ništa forsirati u životu, ne treba žuriti. Idem prirodnim tijekom, spreman sam i ne bojim se izazova. Prošao sam kadete, pa juniore, pomoćnik sam reprezentacije, prošao sam Euro, čekaju me Svjetsko i Olimpijske igre, vodim Nexe, prolazim ciklus kako treba bez preskakanja koraka, skupljam iskustvo i prihvaćam sve što život dalje nosi. Ako dođe poziv, nema dileme, razgovarat ćemo o svemu.
BLAŽEVIĆ: Biste li vodili Hrvatsku i Nexe istovremeno?
Teško pitanje, trebao bi se vidjeti ugovor, što bi klub dopustio, što reprezentacija želi. Ali kad bi se dogodio taj slučaj, onda bi pregovarao s jednima i drugima i vidio što će se dogovoriti.