Max Verstappen dolazi na svoju domaću utrku kao trostruki uzastopni pobjednik u Francuskoj, Mađarskoj i Belgiji i s velikim vodstvom u poretku vozača – može li itko zaustaviti aktualnoga svjetskog prvaka na putu prema drugoj pobjedi na svom teritoriju? Donosimo sve detalje iduće utrke prvenstva u Nizozemskoj.

Nizozemska se prošle godine vratila u Formulu 1 nakon 1985. godine, a Verstapen je slavio ispred dva vozača Mercedesa Hamiltona i Bottasa nakon što je dan ranije osigurao pole position, donosi MAXF1.net.

Ove godine situacija u prvenstvu je posve drukčija jer Verstappen ima velika 93 boda prednosti ispred momčadskoga kolege Pereza i 98 bodova više od Leclerca u Ferrariju, ali Verstappen i Red Bull, bez obzira na prednost u prvenstvu, i dalje ciljaju na još pobjeda.

Pirelli je za stazu Zandvoort pripremio tri najtvrđe mješavine guma (C1, C2 i C3), a ove godine je veća razlika u performansama između C1 i C2 guma što bi moglo natjerati momčadi da se usredotoče na C2 i C3 mješavine tijekom vikenda.

Nagib u zavojima 3 i 14 iznosi 18 stupnjeva, za usporedbu povijesni nagib u Monzi je oko 30 stupnjeva, na Indianapolisu je devet stupnjeva, a na stazi u Džedi je 12 stupnjeva.

Najžešće zone kočenja su zavoji 1 i 11 s usporenjem od oko 5g dok zavoj 7 pruža najveće lateralno ubrzanje od također 5g, što gume stavlja pod velika opterećenja.

Broj utrka: 31 (1952. – 1985., 2021.)
Broj krugova: 72
Duljina kruga: 4259 m
Duljina utrke: 306.587 km

Rekord kruga u utrci: 1:11.097 (Lewis Hamilton, Mercedes F1 W12, 2021.)
Apsolutni rekord kruga: 1:08.885 (Max Verstappen, Red Bull RB16B, Q3, 2021.)

REKORDI (nakon utrke 2021.)
Pobjede: Jim Clark (4), Ferrari (8)

Pole positioni: Rene Arnoux (3), Lotus (8)
Najbrži krugovi: Jim Clark (5), Ferrari (10)
Pobjednička postolja: Clark i Lauda (6), Ferrari (24)
Prvi startni red: Graham Hill (7), Lotus (16)

Utrka u vodstvu: Jim Clark (6), Lotus i Ferrari (11)
Kilometara u vodstvu: Jim Clark (1551), Lotus (2583)
Bodovi: Niki Lauda (46), Ferrari (191)

Staza Zandvoort izgrađena je, kao i Silverstone, 1948. kada se nakon Drugoga svjetskog rata motorsport euforija širila Europom, a VN Nizozemske prvi se puta našla u F1 kalendaru 1952. kada je Alberto Ascari predvodio 1-2-3 pobjedu za Ferrari u godini osvajanja svoga prvog naslova prvaka.

Nizozemska je u svojoj F1 povijesti 30 puta bila dio kalendara, sve na stazi Zandvoort, a od 1952. do 1985. samo se triput nije vozilo u toj zemlji (1954., 1956. i 1957.). Nizozemska je sa svojih 30 utrka na 15. mjestu zemalja po broju održanih utrka, a na vrhu su Velika Britanija (73), Italija (71) i Monako (67).

Prva inačica staze, na kojoj se vozilo 17 utrka od 1952. do 1972., bila je duga 4193 metra, a na drugoj se vozilo šest utrka od 1973. do 1978. Promjene na drugoj inačici staze, koja je produljena na 4226 metara, odnose se na izbacivanje brze šikane Stalenveld i uvođenje sporije varijante Panoramabocht.

Godine 1979. staza je dodatno usporena šikanom iza zavoja Hodenvlak, a 1980. izbačen je zavoj Hodenvlak i zamijenjen šikanom Marlborobocht i na toj se inačici staze vozilo do dosad posljednje održane utrke 1985.

U odnosu na inačicu staze iz 1985. zavoji broj 3 i 14 (koji su dobili ime po bivšem direktoru staze Johnu Hugenholtzu i nizozemskom vozaču Arieu Luyendyku) sada su nagnuti i to za velikih 18 stupnjeva, dvostruko više od nagnutoga zavoja na Indianapolisu, kako bi se povećala brzina prolaska što će dovesti do većih opterećenja na gume.

Posljednji, 14. zavoj, prolazi se punim gasom uz bočno ubrzanje veće od 4g, a iako je zavoj dizajniran kako bi ga suvremeni F1 bolidi mogli proći punim gasom uz otvoreni DRS, FIA ipak nije htjela riskirati za prvo izdanje utrke na novoj stazi pa će se DRS moći aktivirati iza posljednjega zavoja.

Osim DRS zone na startno ciljnom pravcu, čija je točna detekcije uoči 13. zavoja, staza ima još jednu DRS zonu između zavoja 10 i 11, a njena točka detekcije nalazi se uoči 10. zavoja.

Dvije velike zone kočenja, na kojem će vozači usporavati intenzitetom većim od 5g, nalaze se uoči prvoga i 11. zavoja, na kraju dvaju DRS zona. Sedmi zavoj je još jedan od zavoja u kojem će vozači biti pod velikim bočnim opterećenjima (većim od 5g) pri više od 260 km/h, nakon čega slijede zavoji 8 i 9 u kojem su bočna ubrzanja također vrlo visoka.

Zbog svih tih čimbenika, a i činjenice da je ovo prva utrka na novoj konfiguraciji staze, Pirelli se za ovu utrku odlučio za tri najtvrđe komponente guma za suho (C1, C2 i C3) koje su na prvih 12 utrka ove sezone koristili samo tri puta (Portugal, Španjolska i Velika Britanija).

Staza se nalazi blizu pješčanih dina pokraj plaže pa vjetar ponekad nanosi pijesak na stazu što utječe na prianjanje što je problem s kojim se momčadi obično susreću na stazi u Bahrainu.

Više o povijesti utrke pročitajte ovdje.