Nisu Olimpijske igre bile izuzete posebno od dnevno političkih zbivanja na kugli zemaljskoj. Piše: Bojan Marinković

Od različitih političkih uticaja, diskriminacije natjecatelja i bojkota turnira, preko doping skandala do sudačkih odluka koje su potresale svijet.

Gotovo da nema toga što nije viđeno na Olimpijskim igrama tijekom povijesti. U žestokoj konkurenciji svih događaja bilo je teško pobrojati sve. Izdvojili smo Top 5 najkontroverznijih trenutaka u povijesti Olimpijskih igara, po skromnom mišljenju autora.

Olimpijske igre 1936. u Berlinu

Igre u glavnom gradu tadašnje nacističke Njemačke predstavljaju najozloglašenije Igre u povijesti. Jasno je i zbog čega. Adolf Hitler je u njima vidio priliku za širenje svoje totalitarne ideologije zasnovane, između ostalog, na anti-semitizmu i rasizmu.

Zbog toga je bilo zabranjeno učešće njemačkim natjecateljima židovskog i romskog podrijetla, dok su oni iz drugih zemalja bili maknuti kako njihova nazočnost ne bi predstavljala uvredu za nacistički režim. Bez obzira na takvo stanje i bojkot određenog broja natjecatelja, koji su željeli uspostaviti međunarodno zajedništvo u borbi protiv Nacizma, čak 49 država nastupalo je na Igrama.

Najveću pažnju izazvao je Jesse Owens, afro-američki atletičar, koji je pred očima nacista, na čelu sa Hitlerom, osvojio četiri zlatne medalje. Bio je to šok, a Hitler je u svom bijesu samo pobjegao s olimpijskog stadiona u Berlinu.

Tuča vaterpolista Mađarske i Sovjetskog Saveza
U godini Olmpijskih igara 1956. u Melbournez odvijala se čuvena revolucija u Mađarskoj protiv komunističkog režima kojem je potporu davao Sovjetski Savez.

Nepuna dva tjedna nakon što je SSSR izvršio intervenciju i razbio otpor ustanika, uz ubijanje i zatvaranje više tisuća njih, dok je preko 200.000 ljudi izbjeglo iz zemlje, počele su Igre u australijskom gradu.

Najveću sportsku smotru mađarski natjecatelji vidjeli su kao priliku da pred cijelim svetom izraze nacionalni ponos i ukažu na događaje u svojoj zemlji. Iz navedenih razloga, vaterpolo dvoboj sa SSSR-om nosio je epitet visokog rizika, koji je opravdan tučom u finišu utakmice.

Valentin Prokopov je razbio glavu Ervinu Zadoru i voda je vrlo brzo postala crvene boje. Potom su i navijači uskočili sa tribina, ali je policija intervenirala i smirila situaciju. Meč se više nije nastavljao. Utakmica je registrirana pobjedom od 4:0 za Mađare, jer je prije prekida bio upravo taj rezultat.

Bojkot Igara 1980. i 1984.

Politika je umiješala prste i na Olimpijskim igrama 1980. u Moskvi. i 1984. u Los Angelesu

Odlukom tadašnjeg predsjednika Jimmyja Cartera, Sjedinjene Američke Države bojkotirale su Igre u glavnom gradu Sovjetskog Saveza u znak protesta protiv invazije SSSR na Afganistan.

Potez Amerikanaca podržalo je još 65 drugih zemalja, među njima Japan, Zapadna Njemačka, Kina, Filipini, Čile, Argentina i Kanada. Nekoliko europskih država donijelo je „blažu“ odluku da dozvoli nastup sportašima u individulanim sportovima pod neutralnom, olimpijskom zastavom.

Službeno, na Igrama u Moskvi nastupilo je ukupno 5.179 sportaša, što je najmanji broj njih računajući period od 1956. do tada.

Od 631 medalje, čak 195 osvojili su domaći natjecatelji, a 126 pripalo je Istočnoj Njemačkoj. Ukupno, te dvije države uzele su 127 od 203 zlata.

Kao odgovor na bojkot pokrenut od strane SAD, sve članice Istočnog bloka, na čelu sa Sovjetskim Savezom i Istočnom Njemačkom, uz izuzetak Rumunjske, nisu nastupile na narednim Olimpijskim igrama 1984. u Los Anđelesu.

Dopingirani konji
Irski natjecatelj u konjičkom sportu Cian O’Connor naknadno je ostao bez zlatne medalje na Olimpijskim igrama 2004. u Ateni, što je bilo jedino odličje za Republiku Irsku na tim Igrama, nakon što je utvrđeno da je njegov konj Waterford Crystal bio pozitivan na doping.

Kako je objavljeno, u urinu O’Connorovog konja pronađena je određena doza nedozvoljenog lijeka koji se kod ljudskih bića koristi kao anti-depresiv.

Međunarodna konjička federacija kasnije je utvrdila da Irac nije želio namjerno dopingirati svog konja, ali mu medalja nije vraćena.

Suspenzija ruskih natjecatelja

Čak 271  ruski natjecatelj suspendiran je sa Olmipijskih igara 2016. u Rio de Janeiru, nakon što je potvrđeno da je država sistznala da se njihovi sportaši dopingiraju.

Odluka Svjetske antidoping agencije ostala je na snazi i u međuvremenu. Rusi nisu uspjeli dokazati suprotno, pa je njihovim natjecateljima bio zabranjeno i na kasnijim međunarodnim natjecanjima sa obeležjima države.

U prosincu 2019. izrečena je četvorogodišnja zabrana, koja je godinu dana kasnije ublažena i vrijedi do prosinca 2022.