David Stern u 30 godina na čelu NBA lige stvorio je jedan od najprofitabilnijih proizvoda na svijetu.

NBA liga napredovala je brzinom svjetlosti posljednjih desetak godina, promjena je označena suštinski ne samo u načinu kako se igra, prema suđenju, već i prema proizvodu koji odašilje u svijet.

Nekada je američka košarka bila teško pojmljiva u ostatku svijeta, izuzev povremenim iznimkama, no sve se počelo mijenjati 1984. godine kada je na čelo lige stigao David Stern, do tada jedan od savjetnika u ligi. Od te godine Stern je postao Komesar iliti Povjerenik lige.

No, Sternova povezanost s NBA ligom započela je 18 godina ranije kada je kao odvjetnik bio dio tima koji je branio ligu u tužbi legendarnog igrača Oscara Robertsona koji je želio liberalizirati tržište slobodnih igrača. U tome je na kraju i uspio, sudski proces je završen 1976. godine, a rezultat je tržište igrača koje vidimo danas gdje svatko može sam birati gdje želi igrati i pod kojim uvjetima.

Dvije godine nakon što je sudski proces završio Stern je postao generalni savjetnik lige, poziciju je držao šest godina sve dok na mjestu Povjerenika lige nije zamijenio Larryja O’Briena.

Možda je sudbina tako htjela, upravo te 1984. godine draftirana su četiri igrača koji će u narednih 15 godina promijeniti sliku lige. Riječ je o Michaelu Jordanu, Hakeemu Olajuwonu, Charlesu Barkleyju i Johnu Stocktonu. Potonja dvojica jedini nisu osvojili naslov prvaka iako su u bili u finalima, a obojica su na zadnjoj prepreci pali ispred Jordanovih Bullsa. Veliko je pitanje da li bi i Olajuwon osvojio dva naslova da te dvije godine u ligi nije bilo Jordana koji se tada bavio bejzbolom.

Stern je koristio talent, sve veću medijsku eksponiranost ove četvorke te je počeo prodavati njihovo košarkaško znanje kao sastavni dio NBA proizvoda. Naravno, iz godine u godinu taj aspekt je popunjavao nizom novih igrača. No, Stern je razmišljao o puno značajnijim stvarima, želio je da NBA bude prisutna i u svijetu.

Prva međunarodna utakmica NBA kluba s protivnikom izvan Amerike odigrana je 1978. godine kada je Stern ušao u ligu, do njegovog uspona na tron lige odigrane su još samo tri takve utakmice. Međutim, nakon što je došao na poziciju glavnog operativca lige sve se promijenilo. Nije slučajno što je upravo u rujnu 1984. godine odigrana prva utakmica NBA klubova izvan granica SAD-a, u Milanu Phoenix Sunsi svladali su New Jersey Netse.

U mjesecu ranije, odigran je čitav niz utakmica NBA klubova s onima iz Europe, dvoboji su se igrali po Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Izraelu. Iako su NBA klubovi uvjerljivo pobjeđivali te utakmice tada je bilo jasno kakve planove ima David Stern. Danas je došlo do toga da se čak i utakmice regularne NBA sezone igraju u Europi. Globalizacija NBA lige bila je njegov veliki cilj, tada se još uvijek nije znalo do koje granice planira otići, no danas je to lako vidjeti u retrospektivi.

Basketball immortality awaits former NBA commissioner David Stern http://t.co/6AUMo2uWq1 #Vancouver #BC #News pic.twitter.com/BLyhSY3LHC

— BreakngVancouverNews (@iVancouverNews) August 5, 2014

Ipak, činjenica da klubovi izvan SAD nisu proizvodili ekstra kvalitetne igrače koji bi već tada mogli ući u NBA ligu predstavljalo je određeni problem jer je čak i Europa uz svu svoju košarkašku tradiciju bila svojevrsna nepoznanica. To će se promijeniti krajem 1980-ih, odnosno u desetljeću kasnije kada su igrači poput Tonija Kukoča, Dina Rađe, Dražena Petrovića, Detlefa Schrempfa, Rika Smitsa,Vlade Divca prešli “preko bare”. Ti su igrači bili najbolje što Europa ima, a naravno ne treba previše niti naglašavati koliko je tadašnja Jugoslavija imala koncentraciju košarkaške kvalitete.

Stern je bio presretan onoga dana kada su Europljani počeli blistati na NBA parketima, jasno u 1990-ima to je bilo sve još u povojima. Čak i igrače poput Schrempfa i Smitsa ne bi trebali stavljati u ovu kategoriju jer su obojica prošla život u Americi kroz tamošnja sveučilišta pa su od početka bili na radaru NBA lige. Malo koji skaut je u 1980-ima gledao prema Europi.

Povećanjem broja utakmica koje su NBA momčadi igrale u Europi i ostatku svijeta izgradio je bazu navijača kakvu malo koji sport u svijetu posjeduje. Posebno kad je riječ o Aziji, NBA liga je otvorila i jedan od svojih ureda u Kini kako bi na licu mjesta prodavala svoj proizvod.

Već u prošlom desetljeću broj stranaca po NBA klubovima počeo je vrtoglavo rasti, a mnogi Europljani stekli su legendaran status. Globalizacija je svakako možda i najveća ostavština Davida Sterna.

NBA igrači na Olimpijskim igrama

Sve do Olimpijade u Barceloni 1992. godine, Amerikanci su na OI slali sveučilišne igrače. David Stern je upravo u Španjolskoj odlučio to promijeniti. Ne treba previše predstavljati najveću momčad u povijesti koja se okupila u legendarnom Dream Teamu, Michael Jordan, Magic Johnson, Larry Bird i ostali u Barceloni su bili dočekani poput rock zvijezda, a od tada pa sve do danas, košarka na Olimpijskim igrama stekla je najveću popularnost, a igrati protiv američke reprezentacije je nešto što svaki igrač sanja. Okušati se protiv onih koji su apsolutno najbolji u svom sportu.  

WNBA liga

Sve do 1997. godine, američke košarkašice nisu imale ligu kod kuće gdje bi mogle profesionalno raditi. David Stern je to promijenio. Formiranje WNBA lige uz svesrdnu pomoć stručnih ljudi NBA-a, promijenilo je percepciju ženske košarke kako u Americi, tako i u ostatku svijeta.

Medijska pokrivenost

Mnogi ljubitelji NBA košarke sjetiti će se 1990-ih kada su na ovim prostorima samo u rijetkim situacijama dobili priliku gledati najbolje svjetske košarkaške, NBA liga bila je samo povlastica za privilegirane. Čak i u Americi, samo određene TV kuće nudile su NBA program, a to su korisnici moralo skupo plaćati. David Stern je to uvelike promijenio kada je pokrenuo proces digitalizacije kompletne lige. Uveo je nove načine praćenja utakmica koje se danas mogu gledati od TV ekrana, preko Interneta, Streamova, mobilnih i tablet uređaja. Sve je to dostupno diljem svijeta.

Stern je godinama pratio NBA All Star utakmicu kao nešto što se može promijeniti, povećati, osnažiti raznim sadržajima. Kroz određeni period, pored klasičnih natjecanja u tricama i zakucavanjima, uveo je i dodatan dan za razne druge igre u kojima su uključene i poznate košarkašice, te legende sporta.

Za svakoga po nešto. Trodnevni događaj predstavlja svjetsku atrakciju i obično bilježi veliku posjećenost iz čitavog svijeta, čak i izvan jednostavnog ulaska u arenu. Stern je uveo čitav niz popratnih sadržaja gdje fanovi dobiju priliku upoznati neke od najvećih NBA zvijezda i s njima nakratko porazgovarati.

 Jedna vrlo bitna stavka kojom se Stern želio pozabaviti jest izjednačenost natjecanja. Naime, 80-ih i 90-ih godina naslove su osvajali primarno klubovi s velikih tržišta poput Los Angelesa i Bostona, kasnije Chicaga i Houstona. Stern je već u prvoj punoj sezoni na čelu lige, 1984/1985. godine, uveo salary cap čime je limitirao momčadi u trošenju na nove igrače.

Do tada klubovi su mogli trošiti koliko su željeli, a zbog tržišne snage tu su uvijek dominirale momčadi iz većih gradova. Ta je promjena omogućila razvoj franšiza iz manjih sredina, a na kraju i povećanje broja klubova u ligi na sadašnjih trideset.

Koliko su manje sredine profitirale najbolje se vidi u San Antonio Spursima koji su u proteklih 15-tak godina postali jedna od najboljih franšiza u ligi, a riječ je o klubu koji igra na tek 37. televizijskom tržištu u Americi.

Stern je vladao čvrstom rukom, nije dozvolio odstupanja od vizije kakvu želi da NBA liga predstavlja u svijetu. Tako se nije libio kažnjavati svakoga tko narušava tu viziju. Igrači su se posebno požalili kada je Stern uveo pravila odijevanja. Zabranio je igračima nošenje kratkih hlača, majica s kratkim rukavima, lanaca kao odjevnih predmeta, sunčanih naočala i sličnog asortimana na ligaškim funkcijama koje se tiču medija. Poznata je optužba koju je Allen Iverson uputio Sternu: “Želiš zabraniti hip-hop kulturu!” Jasno, u to vrijeme hip-hop je posebno važan način izražavanja igrača.

No, to Sterna nije brinulo. Njegova strogoća posebno se vidjela kod kažnjavanja ozbiljnijih prekršaja igrača. Kada je 1997. godine Lattrell Sprewell, tada član Golden State Warriorsa fizički napao trenera PJ Carlesima, Stern ga je suspendirao na godinu dana bez plaće. Godine 2004. nakon poznate tučnjave igrača Pistonsa i Pacersa u Detroitu, čitav niz igrača obiju momčadi zaradili su kazne, ipak daleko najteže su prošli igrači Indiane od kojih je Ron Artest suspendiran na 86 utakmica što je najveća kazna ikad zabilježena u američkom sportu.

Stern je najmanje dobrodošao u Seattleu obzirom da je 2008. godine dopustio prodaju momčadi Clayju Bennettu te preseljenje franšize u Oklahomu. Čak je intervenirao u svakom pokušaju zadržavanja NBA kluba u Seattleu, nešto što do današnjeg dana tamošnji navijači nisu preboljeli.

Iako su u njegovom radu postojale određene kontroverze, više je nego jasno kako je upravo David Stern odgovoran za NBA kakav danas gledamo. Globalni NBA potencijalno prisutan u svakom domu. Njegov zamjenik Adam Silver nastavio je raditi u tom smjeru čime je zadržao NBA ligu kao jednu od najpopularnijih u svijetu sporta uopće.

David Stern završio je svoj posao Povjerenika 1. veljače 2014. godine, točno 30 godina od preuzimanja dužnosti.