Prije nego se pozabavimo posebnom temom za prvu epizodu dnevnika sa Svjetskog prvenstva, želim vam poželjeti dobrodošlicu na naš specijal, koji će se tijekom prvenstva u Rusiji usporedno odvijati na nekoliko platformi.

GoalBonanza – sponzor mundijalskih dnevnika

Od portala, preko društvenih mreža (Facebook, Twitter, Instagram, Youtube), do našeg televizijskog programa. Ukoliko želite pratiti sve što smo pripremili, pratite sve od tih kanala, jer će mnogi sadržaji biti predstavljeni samo na nekom od njih.

Za početak, ukratko o onome što vas čeka na svakom od tih kanala. Kao što ste već vidjeli, specijal na našem portalu je tu već tjedan dana, a osim vijesti i tematskih tekstova od srijede vas tamo čeka i mikro-stranica s kompletnom statistikom i analitikom turnira, koju spremamo s našim partnerima iz Sportradara.

Također, čekaju vas tri dnevnika sa SP, koje će uz mene voditi i dva naša čovjeka na licu mesta, Darko Plavšić i Neven Cvijanović. Sva trojica ćemo, svatko iz svog kuta, pisati o zbivanjima u Rusiji na dnevnoj razini. Njih dvojica će se redovno uključivati i u televizijski program i dijeliti s nama informacije iz Rusije.

Uz to, tijekom turnira naizmjenično će za vas pisati i ostali članovi naše redakcije, tako da ćete svakog dana imati što za pročitati.

Za ljubitelje podcasta zadovoljstvo slijedi već u danima prije početka, jer u utorak možete čuti naša očekivanja vezana za cijeli turnir, a dan kasnije analizu reprezentacije Hrvatske i Srbije, koje su zajednički napravili redakcije u Zagrebu i Beogradu.

Kako smo konačno završili s uvodom, vrijeme je da se bacimo na glavnu temu prvog dnevničkog zapisa: Elo sustav. Iako su se skupine za Rusiju sastavljane na osnovu lošeg FIFA renkinga, koji je neke momčadi neopravdano nagrađivao, a druge kažnjavao, Vijeće svjetske kuće nogometa u nedjelju je donijelo odluku da konačno primijeni znatno pravedniji način bodovanja rezultata, koji se već koristi u ženskom nogometu.

S obzirom na to da će već rezultati s ruskih terena utjecati na promjene ljestvice, tema je vrlo relevantna, posebno ako se u obzir uzmu okolnosti, koje bi Srbiji mogle donijeti veliku korist, jer je njen plasman na Fifinoj ljestvici nerealno nizak, a plasman dva od tri suparnika u skupini je nerealno visok.

Elo sustav

U nedjelju, 10. lipnja FIFA je konačno napravila logičan korak i vlastitu nefunkcionalnu ljestvicu zamijenila Elo sustavom.

Svakome tko se u životu dotakao šaha, makar i preko Yahooa, dobro je poznato o čemu se radi, a oni koji su u ovom stoljeću igrali manje-više bilo koju 1-na-1 igricu u multiplayer modu, pogotovo one koje su napravile najveće tvrtke na tržištu (dakle, vjerovatno gotovo svi koji čitaju ovaj tekst) bit će iznenađeni time da je Elo bio baza za kreiranje ljestvica svih sudionika na globalnoj razini.

Sustav koji je prije više od pola stoljćea izmislio Mađar Arpad Élő kakobi olakšao rangiranje američkih šahista, genijalan je u svojoj jednostavnosti. Zasnovan je na relativnoj vrijednosti natjecatelja, koja se izražava kroz broj bodova na ljestvici i iz koje slijedi odnos vjerojatnosti ishoda (pobjeda/poraz/neriješeno – gdje remi postoji kao opcija).

Utakmica bilo koja dva natjecatelja boduje se u odnosu na njihov rejting u trenutku početka susreta. Ukupni bodovni ulog će se povećati ako slabiji pobijedi jačeg, nego ako se dogodit obratno, uz napomenu da poraženi gubi onoliko bodova koliko pobjednik dobiva.

Uzmimo za primjer FIDE ljestvicu (jer je sve krenulo od šahista, a FIDE je na Elo prešla još prije 48 godina) – ako igrač s rejtingom 2100 igra protiv igrača s rejtingom 2200, pobjeda mu donosi 12,8 bodova, poraz odnosi 7,2 bodova, a remi donosi 2,8 boda. Suparnikov broj bodova se mijenja na isti način, ali na suprotnu stranu.

Razlog za toliku razliku u broju bodova leži u tome što 100 bodova razlike na Elo ljestvici znači da je vjerojatnost pobjede jačeg približno 64 posto, a slabijeg 36 posto. Ako u tom natjecanju utakmica može završiti neriješeno (kao u šahu ili nogometu), odnos vjerojatnosti sva tri rezultata uz 100 poena razlike na ljestvici je sljedeći:

Pobjeda jačeg: 48,3%

Neriješeno: 21%

Pobjeda slabijeg: 30,7%

Ako bi se razlika povećala na 300 bodova (npr. 2200 protiv 1900), postotni odnos vjerojatnosti bi bio 85-15, ako postoji samo dvije mogućnosti ishoda, a ako bi se dodala i mogućnost neriješenog, onda bi postoci bili raspodijeljeni ovako: 77,8% (pobjeda), 15% (neriješeno), 7,2% (poraz).

Prevedeno u osvojene bodove – slabiji bi za pobjedu dobio 17 bodova, za remi 7, a za poraz izgubio samo 3.

Hajdemo sada priču prebaciti na stvarno stanje u svjetskom nogometu. Rejting Njemačke (druge na još uvijek neslužbenoj Elo ljestvici, prva službena izlazi u srpnju, nakon SP) iznosi 2077, a rejting Srbije (dijeli 22. mjesto s Walesom) je 1777, dakle razlika iznosi 300 bodova.

To znači da Srbija ima samo 7,2 posto izgleda pobijediti Nijemce, a u teoriji oko 15 posto izgleda izbaciti u eliminacijskoj utakmici (a svi znamo da ako Orlovi prođu grupu, gotovo je sigurno da idu baš na aktualnog prvaka svijeta u sljedećoj fazi).

Vodite računa da Elo nije baziran na nečijem subjektivnom osjećaju, kao novinarski tekstovi ili očekivanjima javnosti, kao kladioničarski koeficijenti, već na konkretnim rezultatima momčadi u prethodnom razdoblju.

Izgledi Hrvatske (1853, 17. mjesto) da pobijedi Brazil (2142, prvi) su tek nešto veći, ali za utjehu Vatrenima, oni na Selecao ne mogu prije polufinala.

Elo sustav uveden je kako bi se umanjilo manipuliranje bodova iz starog Fifina sustava, jer su mnoge reprezentacije legalno varale na dva načina: smanjujući broj prijateljskih utakmica (dođete do broja bodova koji želite i onda ne riskirati do ždrijeba) i nasuprot tome zakazujući prijateljske utakmice izvan Fifinih termina sa slabašnim momčadima s drugog kraja svijeta.

Uzmite na primjer reprezentaciju Rumunjske, koja svake godine odradi poneku egzotičnu prijateljsku utakmicu. Od 2010. protivnici su im bili Honduras, San Marino, Turkmenistan, Trinidad i Tobago, Moldavija, Gruzija – sve redovne pobjede, bod po bod. Iako su s tom praksom prestali prije dvije godine, kad je cijela Europa počela o tome pričati, i dalje im je FIFA ranking (30) mnogo bolji od ELO renkinga (39).

Još upadljiviji primjer je onaj vezan uz Švicarsku, koja je nadmudrila sustav tijekom 2011., kad je u deve mjeseci odigrala prijateljske utakmice s Maltom, Lihtenštajnom i Luksemburgom. Kao članice Uefe, te tri momčadi vukle su najviši koeficijent, a kao momčadi s realnog dna ljestvice omogućili su Švicarcima da nakupe bodove koji su im prigodno došli u prosincu 2013., kada su se pojavili među nositeljima za SP u Brazilu. Danas je na Fifinoj ljestvici Petkovićev sastav šesti, a po Elo rejtingu nalazi se tek na 14. mjestu.

Kod takvih stvari treba voditi računa o sljedećem: stari Fifin sustav, baš kao i Uefin sustav, kroz ždrijeb favorizira uspješne. Kad se jednom dočepate prvog šešira, put vam je značajno lakši. Hrvati su na terenu zaradili ulazak u elitnu skupine i već dva desetljeća s uspjehom održavaju taj status. Grci su u nešto kraćem roku činili isto nakon onog čuda iz 2004. godine.

Nije da ne postoji šansa za napredovanje, o tome svjedoče nagli uspon Velšana i Islanđana od petog šešira do blizine samog vrha, samo je puno lakše ako vam je najjači protivnik dvanaesta momčad na kontinentu, a ne Španjolska ili Njemačka.

Zanimljivo je primijetiti da nakon SP 2014. najviši koeficijent ima CONMEBOL (jedan posto razlike u odnosu na Uefu), pa bi za Srbiju prijateljske utakmice s Čileom i Bolivijom djelovale smislenije da se u Zürichu nisu domislili.

S Elo sustavom stvar je prilično jednostavna: put vam je otvoren i zaista sve zavisi od vašeg učinka. Remi Švicarske s Maltom u spomenutoj 2011. odnio bi im toliko bodova da nikada više ne bi pomislili ponovo ići prečacom.

Elo rejting može se gledati i retroaktivno: u konstruiranje dosadašnje Elo ljestvice uključene su sve međunarodne utakmice još od susreta Škota i Engleza 1872. godine. Sve dok postoje relevantni podaci, povijest se može sasvim ispratiti.

Najveće iznenađenje na velikim natjecanjima u modernoj povijesti nogometa je pobjeda Gane nad Češkom na SP 2006., a slijedi trijumf Alžiraca nad Nijemcima 1982. Ako se u obzir uzme i gol-razlika (što Fifa neće činiti), njemački trijumf nad Brazilom 7:1 je tik uz pobjedu Gane.

Najbolja momčad u povijesti nogometa bila je Mađarska iz lipnja 1954, prije poraza u finalu od Nijemaca, a slijede upravo Nijemci poslije pobjede nad Argentinom prije četiri godine. Najveći domet reprezentacija s ovih prostora zbio se nakon četvrtfinalne pobjede Jugoslavije nad upravo Nijemcima na SP 1962. u Čileu, a Hrvati iz 1998. su odmah ispod toga.

Petnaest nacija bilo je na prvom mjestu ljestvice, od čega čak sedam u ovom stoljeću. Jugoslavija je u ljeto 1962. bila treća na svijetu, Hrvati peti nakon SP 1998. Jedine dvije države koje će igrati u Rusiji, a da su ove godine na vrhuncu svog povijesnog rejtinga su Peru i, zanimljivo, Brazil. Selecao je po desetljetnom prosjeku bio najbolji na svijetu u svakom od posljednjih šest desetljeća.

Još jedan bitan faktor je ukidanje kontinentalnih koeficijenata, što na papiru zvuči kao olakšavanje posla momčadi sa slabijih kontinenata, ali u praksi će najveću korist izvući Europljani, koji suparnike iz ostatka svijeta pobeđuju mnogo češće nego što bi razlika u koeficijentima govorila. Primjera radi, Tunis je na Fifinoj ljestvici 21., dok je po Elo rejtingu tek na 47. mjestu.

FIFA će Elo kalibrirati u priličnoj mjeri, pa će svaka utakmica imati koeficijent u ovisnosti od toga koliko je važno natjecanje ili njegova faza. Utakmica završnice Svjetskog prvenstva bit će 12 puta vrijednija nego prijateljska utakmica izvan Fifina termina.

Bodovanje neće krenuti od nule, niti od trenutnog Elo rejtinga, već od trenutne Fifine ljestvice, ali će njena iskrivljenost zapravo napraviti medvjeđu uslugu momčadima koje su nezasluženo napredovale, jer će sada biti na pogrešnoj strani računice.

Odličan primjer za to bit će prva utakmice Srbije na SP. U Rusiju Krstajićev sastav stiže kao 34. na svijetu, a njihovi suparnici drže 23. poziciju Prava mjesta su gotovo potpuno obratna: Srbija je na Elo listi 22., a Kostarika 32. Pobjeda bi Orlove doslovno vinula u nebo. Slično je i sa Švicarskom, jer bi Srbija od nje trebala biti slabija za osam, a ne za 28 mjesta. Tako bi i neriješeno u toj utakmici za naše susjede bilo vrlo korisno u napredovanju na prvoj Elo ljestvici.