Bio je 13. ožujak 1950. godine kada je „Silverstone“ bio domaćin prve utrke u povijesti Formule 1. Od tada do danas na još 70 staza u okviru 998 utrka je voženo to prvenstvo, a pred nama je jubilarna, tisućita – Velika nagrada Kine u Šangaju.

Mnoge staze imaju posebno mjesto u povijesti Formule 1 jer ona bez njih nikada ne bi postala ono što je danas ili je bolje reći ono što je bila u svojim najboljim danima. Kako se mijenjalo samo prvenstvo, mijenjale su se i staze, ali su neke i dalje tu, kao već spomenuti „Silverstone“, „Monza“, „Spa Francorchamps“ ili ulice Monte Carla. 

Zanimljivo je da nijedna staza nije bila domaćin svake godine od prve sezone Formule 1, ali su dvije Utrke neprestano u kalendaru – one u Britaniji i Italiji. „Monza“ je najviše puta bila domaćin najboljim vozačima na svijetu, a samo jedne sezone ju je staza „Enzo i Dino Ferrari“ zamijenila, a to je bilo 1980. godine. Logično, „Silverstone“ je odmah tu, uz nju.

Još samo dvije utrke su više od 60 puta bile uvrštene u kalendar Formule 1, a to su Velike nagrade Monaka i Belgije. I dok su ulice Monte Carla za mnoge najlegendarnije mjesto borbi u prvenstvu i ujedno predstavljaju najkraću stazu u kalendaru, „Spa“ je najduža, ali je do 1985. godine u nekoliko navrata morala prepustiti utrku „Zolderu“ i „Nivelu“.

Među legendarne staze mora da se ubrojati i „Nurburgring“, kako u tom obliku, tako i kao „Nordschlaife“, zbog činjenice da je ’Zeleni pakao’ predstavljao jedan od najvećih izazova sa kojima su se vozači mogli susresti. Formula 1 konfiguraciju od preko 20 kilometara ne koristi već desetljećima, ali ona i dalje postoji, a mnogi je najviše pamte po tome što je na toj stazi Niki Lauda doživio tešku nesreću, u kojoj je gorio, ali se poslije nje uspio vratiti i čak osvojiti dvije od tri titule.

To je zaista bilo drugo vrijeme koje su obilježile brojne tragedije, kada su vozači znali da svaki put kada sjednu u bolid riskiraju da nikada ne izađu iz njega. To ne znači da i danas nije isti slučaj, naprotiv, ali se u posljednjih 30-40 godina mnogo radilo na sigurnosti, prvenstveno samih staza, pored bolida. Većina njih je baš zbog toga što ne odgovaraju sigurnosnim standardima ostala bez mjesta u kalendaru, pa tako danas posjećujemo staze kao što su one u Bakuu, Abu Dhabiju ili Sočiju.

I te kako je jasno zašto one imaju prednost u odnosu na „Estoril“ ili „Enzo i Dino Ferrari“, na primjer, ali to ne znači da se ne trebamo nadati da će se oni koji vode prvenstvo jednog dana prestati prema njemu odnositi kao da je njihova igračka, koju žele da dijele samo sa svojim bogatim prijateljima. Ne tako davno, a treba da se vratimo samo dva-tri stoljeća unazad, Formula 1 nije bila toliko zatvoren svijet, kakav je sada, a tada je ljude mnogo više zanimala i ne može da se kaže da nije donosila novac. Jer da nije ne bi bila tu gdje je sada, a predstavljala je najviši nivo auto-moto sporta, u kojem je najvažnija bila sposobnost vozača, a ne taktika ili tko je više ili manje sačuvao gume.

Baš zbog toga, pored izbora nekih od najboljih utrka u povijesti Formule 1, odlučili smo se podsjetitistaza koje su nam u prethodnih sedam desetljeća pružile utrke za pamćenje. Neke od njih i dalje postoje, neke su pretrpjele određene izmjene, a neke je, nažalost, pojelo vrijeme. Srećom, u današnje vrijeme je tu internet, pa se možemo prisjetiti nekih starih vremena ili naučiti nešto što se dogodilo još prije nego što smo se rodili. Tako smo i napravili izbor staza za koje nam je žao što više nisu dio kalendara Formule 1, a tko zna, možda se jednog dana i vrate tamo gdje im je mjesto, kada budu u skladu sa modernim standardima.

Adelaide, Australija

Grad na obali Indijskog oceana bio je domaćin Formule 1 od 1985. do 1995. godine na uličnoj stazi dugoj 3.780 metara. Imala je 16 krivina, a u originalnoj konfiguraciji više ne postoji, već je skraćena i danas se na njoj voze samo utrke australijskih prvenstva. Jedan od najpoznatijih dijelova staze staze je šikana koja je dobila ime po Aertonu Senni, a koja se nalazi na kraju pravca.

Brazilac je tijekom karijere osvojio šest pole- pozicija na devet utrka u Australiji, a slavio je i na najkraćoj utrci u povijesti Formule 1, koja je vožena 1991. godine. Ta utrka je zbog pljuska zaustavljena poslije samo 14 krugova, pošto je Senna prethodno više puta tražio da bude prekinuta zbog nemogućih uvjeta.Samu stazu u Adelaideu mnogi, međutim, više pamte po onome što se dogodilo tri godine kasnije, kada je na njoj odlučena titula, a Michael Schumacher u svom Benettonu na putu do nje sa staze izgurao vozača Williamsa Damona Hilla. Također, Nigel Mensel je na toj utrci ostvario svoju 31. i ujedno posljednju pobjedu u karijeri.

Eštoril, Portugal

Unatoč činjenici da su je vozači ubrajali među svoje omiljene staze, za „Estoril“ već više od 20 godina nema mjesta u kalendaru. Staza je izgrađena 1972. godine, a od tada je nekoliko puta mijenjala konfiguraciju, najviše iz sigurnosnih razloga. U vrijeme kada je bila domaćin Formule 1, njena dužina je iznosila 4.350 metara, da bi poslije Sennine smrti u Imoli bila dodata šikana, koja ju je produžila za deset metara.

Tijekom godina, „Estoril“ je imao velike probleme zbog sigurnosti, pa u nekoliko navrata nije prošao inspekcije. To je ujedno jedan od glavnih razloga zašto Velika nagrada Portugala ne postoji od 1996. godine, a samo 13 sezona imala je svoje mjesto u kalendaru. Na njoj je Senna ostvario prvu pobjedu u karijeri, 1985. godine, a Lauda je godinu dana ranije tamo osigurao svoju treću i ujedno posljednju titulu. Ne treba zaboraviti ni utrku 1989. godine, kada je Menselu pokazana crna zastavica zbog incidenta sa Brazilcem, kao ni manevar Jacquesa Villeneuvea, kada je sa bočne strane pretekao Michaela Schumachera na poslednjoj utrci 1996. u Estorilu.

Enzo i Dino Ferrari, Italija

Mnogima je ta staza poznatija kao Imola, po gradu u kojem se nalazi, a ime je dobila po osnivaču Ferrarija i njegovom sinu. Ta staza je jedina pored „Monze“ imala tu čast da bude domaćin Velike nagrade Italije, ali je mnogo više puta na njoj vožen Grand Prix San Marina. Formula 1 je nju posjećivala od 1980. do 2006. godine, a u tom periodu je promijenila tri konfiguracije, ali je bila i ostala jedna od rijetkih staza u prvensvu na kojoj se vozilo u smjeru suprotnom kazaljki na satu.

Staza „Enzo i Dino Ferrari“ napoznatija je po tome što je na njoj život izgubio Senna, jedan od najvećih vozača svih vremena. Brazilac je poginuo nakon što je izgubio kontrolu u krivini „Tamburelo“ samo dan nakon je na istoj stazi stradao Austrijanac Roland Ratzenberger. Najviše pojbeda u Imoli ostvario je Schumacher – čak sedam, a po trijumfima su mu najbliži bili Senna i Alen Prost sa po tri.

Brands Hatch, Velika Britanija

Definitivno, „Brands Hatch“ može se ubrojati među najlegendarnije staze u Formuli 1, iako je samo 12 puta na njoj voženau trka u okviru prvenstva. Ima tek devet krivina, duga je 3.908 metara, a jedan od glavnih razloga zašto danas nije u kalendaru je sigurnost, ali i njena dužina. Jer, jedina staza koja je kraća od četiri kilometara za koju ima mjesta u Formuli 1 je ona u Monte Carlu.

Proslavljeni austrijski automobilist Gerhard Berger okarakterizirao je „Brands Hatch“ jednom od najboljih staza na svijetu i malo tko bi rekao da je pogriješio. Samo što danas u njoj uživaju vozači u britanskim prvenstvima, ponekad u prvenstvu njemačkih touring automobila. A nekada je bila poprište nevjerojatnih okršaja i pobjeda, među kojima je i prva u Menselovoj karijeri 1985.

Magny Cours, Francuska

Oni koji su Formulu 1 zavoljeli u posljednjih dvadesetak godina sigurno žale što za „Magny Cours“ nema mjesta u kalendaru. Iako to nikada zvanično nije izrečeno, jedan od glavnih razloga je činjenica da se staza nalazi daleko od velikih gradova – pošto je udaljena više od 200 kilometara od Pariza i Lyona. Lak način prilaska, međutim, nije onemogućio povratak Velike nagrade Francuske na „Paul Richardr“, ali je sve lakše kada se staza nalazi u posjedu porodice Ecclestone, i to ne čak Bernija, već Slavice.

https://youtube.com/watch?v=hFRfy9NlYmg

Uglavnom, „Magny Coursr“ je imao svoje mjesto u kalendaru od 1991. do 2008. godine, a njegova dužina je bila i ostala 4.412 metara. Sama staza je izgrađena još 1960. godine, a pored Formule 1 oduvijek je bila poznata po utrci „Bol d’Or“, koja je, nažalost, takođe premještena u Castelle. Schumacher je bio apsolutni vladar „Magny Coursa“, a 2006. godine je na tom mjestu postao prvi vozač u povijesti koji je na jednoj stazi ostvario osam pobjeda.

Zandvoort, Holandija

Od svih staza zbog kojih žalimo što nisu više u kalendaru Formule 1, „Zandvoort“ ima najveću šansu da se izbori za povratak. Razlog za to je više nego očigledan – popularnost Maxa Verstappena, koja je natjerala čelnike prvenstva da očajnički pokušaju oživjeti Veliku nagradu Nizozemske. Prvi pik im je bio „Assen“, ali su odustali zbog činjenice da bi rekonstrukcija bila previše komplicirana, a samim time bi ugrozila i održavanje utrke Moto GP prvenstva, pa je jedina druga logična opcija, koja ne uključuje izgradnju nove staze, bio „Zandvoort“.

Ta staza, koja se nalazi blizu obale Sjevernog mora, 30 puta je ugostila vozače Formule 1 u periodu od 1952. do 1985. godine. U to vrijeme je bila duga 4.252 metara, ali je od tada produžena za točno 55 metara, a duž staze postoji razlika u elevaciji od skoro osam metara. Posljednjih godina, na njoj su vožene trke prvenstva njemačkih touring automobila, a konačna odluka o povratku Formule 1 je samo pitanje dana.

Zolder, Belgija

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, „Zolder“ je deset puta bio domaćin Velike nagrade Belgije. Poslednji put se to desilo 1982. godine, a ta trka je ostala upamćena po tome što je tokom kvalifikacija na njoj poginuo Žil Vilnev, koji je u svom Ferariju pri velikoj brzini imao kontakt sa Johenom Masom. Udarac je bio toliko jak, da je kanadski automobilista izbačen iz svog bolida.

Poslije te tragedije, „Zolder“ je samo još jednom ugostio Formulu 1, dvije godine kasnije, kada je vozač Ferrarija Michele Alboreto slavio, i to sa Villeneuevovim brojem 27 na bolidu. Ta staza je nekoliko puta mijenjala konfiguraciju, a u vrijeme dok se na njemu vozila utrka Formule 1 imala je ili 14 ili 15 zavoja, a bila je duga oko 4,2 kilometra. Od tada je skraćena za više od 200 metara, a glavna utrka koja se vozi na njoj posljednjih godina je 24 sata Zoldera.

Jerez, Španjolska

Vozači Formule 1 i te kako dobro poznaju „Jerez“, pošto su mnogo puta na toj stazi imali predsezonska testiranja, ali utrkivanje na njoj su iskusili samo oni koji su vozili između 1986. i 1997. godine. Kao što je slučaj sa „Magny Coursom“, i „Jerezu“ je problem lokacija, pa je unatoč činjenici da može primiti 125.000 gledatelja, odziv publike barem što se tiče Formule 1 bio izuzetno mali.

https://youtube.com/watch?v=QaOyPGdLRPM

Kada je izgrađena, staza je bila duga 4.218 metara, potom je proširena za četiri metra, a sadašnja konfiguracija je za deset metara duža od prvobitne i ima 13 zavoja. Od prošle godine, staza nosi ime po Nietu, koji je poginuo u ljeto 2017. godine. Mnogi „Jerez“ pamte po poslednjoj utrci koja je održana na njoj, a na kojoj je 1997. godine odlučena borba za titulu između Villeneueva i Schumachera.

Donington park, Velika Britanija

„Donington“ možda više nedostaje ljubiteljima motociklizma, nego Formule 1, ali je jedna jedinau trka na njoj dovoljna da poželimo da se ponovo nađe u kalendaru. I ta jedna – Velika nagrada Europe 1993. godine ubraja se među najbolje koje smo ikada imali priliku vidjeti u Formuli 1. Sama po sebi bila bi dovoljna da Senna u nemogućim i promjenjivim uvjetima izbori status legende, iako ga je u tom trenutku uvelike i imao.

Velika nagrada Britanije se trebala voziti na toj stazi od 2010. godine, ugovor je bio i potpisan, ali zbog financija je trka vraćena na „Silverstone“. Uslijedili su veliki problemi, ali je pronađen novi vlasnik, pa su najavljeni bolji dani za tu stazu, a u prilog tome ide činjenica da je ove godine dobila priliku ugostiti Britanski superbike prvenstvo. Staza je, inače, izgrađena još 1931. godine, a sadašnji oblik je dobila 45 godina kasnije i broji 12 zavoja, a duga je 4.020 metara.

Fuji, Japan

Sigurno je poseban osećaj utrkivati se praktično u podnožju planine Fuji, a vozači Formule 1 imali su priliku za to u četiri navrata tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća i prošle desetljeća. Staza „Fuji“ se nalazi u posedu Toyote, po sadašnjoj konfiguraciji je duga 4.563 metra, ima 16 zavoja i jedan od najdužih pravaca na svijetu, kojem tek 25 metara nedostaje da ima kilometar i pol.

https://youtube.com/watch?v=ihyPe5Syo3Y

Prvobitno je bilo planirano da „Fuji“ bude domaćin utrka sličnih Nascaru, ali je na kraju projektiran samo jedan dio koji podsjeća na oval. Prva utrka na njoj može se ubrojiti među povijesne, pošto je bila poprište okršaja Jamesa Hunta i Nikija Laude u borbi za titulu 1976. godine. Austrijanac se povukao sa trke zbog nemogućih uvjeta, a Hunt je učinio dovoljno da bi se upisao među prvake  Formule 1. Još tri puta se to prvenstvo vraćalo tamo, gdje je trenutno najveća utrka koja se tradicionalno održava Šest sati Fujija u okviru Svjetskog prvenstva izdržljivosti.

Istanbul park, Turska

Nekadašnji prvi čovjek Formule 1 Bernie Ecllestone je stazu „Istanbul park“ okarakterizirao najboljom na svijetu, ali je možda to i zbog činjenice da se nalazi u njegovom posjedu. Dizajnirao ju je Hermann Tilke i može se reći da je uz „Sepang“ ona njegovo najbolje djelo, a iako je odlična, sigurno nije najbolja na svijetu. Nalazi se u azijskom dijelu Istanbula, na njoj se vozi u smjeru suprotnom kazaljki na satu i duga je 5.338 metara.

Tilke je jednom prilikom rekao da mu je cilj prilikom dizajniranja bio da iznenadi vozače i izbaci ih iz zone komfora, što je sigurno i učinio, pošto je tijekom prve Velike nagrade Turske viđen veliki broj izletanja. Najlepši dio staze sigurno je osmi zavoj. Staza je posljednji put bila domaćin Formule 1 2011. godine, a ta utrka je ostala upamćena po okršaju tadašnjeg dvojca Red Bulla Sebastijana Vettela i Marka Webbera.

Kyalami, Južna Afrika

U periodu od 1967. do 1993. godine, Velika nagrada Južne Afrike je zauzimala posebno mjesto u kalendaru Formule 1, a 20 puta je ugostila najbolje vozače na svijetu na stazi „Kyalami“. Prvobitno se na njoj vozilo u smjeru kazaljke na satu, a zatim u obrnutom, kada je staza produžena za skoro 400 metara, a dodano je i pet zavoja. U sadašnjem obliku duga je 4.261 metar i broji 13 krivina, a rekord na njoj postigao je Mansell prije 27 godina.

https://youtube.com/watch?v=Xv8zzLVRF9g

Glavni razlog zašto „Kyalami“ odavno nema svoje mjesto u Formuli 1 je činjenica da staza ne odgovara standardima Formule 1. Tijekom povijesti na njoj je viđen veliki broj fatalnih nesreća, a između ostalih život na njoj je izgubio Tom Price, jedini Velšanin koji se našao na najvišem podiju pobjedničkog postolja. Posljednjih godina mnogo je urađeno na poboljšanju uvjeta na „Kyalamiju“, ali će biti potrebno uraditi još da bi on ponovo ugostio najbolje vozače današnjice.

Sepang, Malezija

I dok za neke staze koje je dizajnirao Tilke želimo da izgube mjesto u kalendaru, za „Sepang“ želimo da se vrati. Međutim, financije su igrale glavnu ulogu u tome da Velika nagrada Malezije od prošle godine nestane iz kalendara. U toj zemlji je posljednjih godina motociklizam praktično postao sport broj jedan, dok popularnost Formule 1 opada, pa je nekako bila i logična odluka odustati od nje.

Sama staza „Sepang“ je jedna od najboljih na svijetu i postavila je standarde za sve ostale. Duga je 5.543 metra, ima 15 zavoja i napravljena je s ciljem da pruži uzbudljivo utrkivanje. Ima četiri spora zavoja koja prate dva brza pravca, a uz deset srednje brzih i izuzetno brzih zavoja ima mnogo mjesta za pretjecanje. 

Watkins Glen, Sjedinjene Države

Staza „Watkins Glen“ bila je poznata kao domaćin Velike nagrade Sjedinjenih Država, koja je na njoj vožena 20 godina zaredom. Međutim, tijekom stoljeća bila je poprište okršaja kako u Indycar seriji, Nascaru, ali i velikom broju kategorija. Prvobitno je obuhvaćala dio puta, ali je od 1956. godine dobila oblik koji je bio osnova za to kako danas izgleda. Njena konfiguracija je mijenjana mnogo puta od tada, a sada je duga 3.949 metara i ima samo osam zavoja.

Za kraj moramo spomenuti i jednu stazu koja nijednom do sada nije bila domaćin utrke Formule 1, a to je „Mugello“. Ona je ugostila vozače prije nekoliko godina u okviru testiranja, a tom prilikom je Mark Webber izjavio: „Deset krugova po suhom je isto kao 1.000 u Abu Dhabiju po pitanju zadovoljstva“.